Je li regionalno porijeklo proizvoda garancija kvalitete?

Kada su 9. siječnja tadašnja predsjednica vlade gospođa Jadranka Kosor i aktualni predsjednik Republike Ivo Josipović u Bruxellesu u prisustvu predsjednika i članova vlada zemalja članica EU stavili potpis na dokument kojim su pregovori Hrvatske s Europskom unijom zvanično zaključeni, nazdravili su šampanjcem koji je, možemo samo pretpostaviti, za tu priliku došao specijalno iz Champagnea – regije na sjeveroistoku Francuske, koja je pored Provance na jugu Francuske nadaleko čuvena po uzgoju vinove loze i proizvodnji vina. Francuskim vinima i pjenušcima zaštićenoga geografskog porijekla teško mogu konkurirati bilo koja druga vina na svijetu. Ali, i mi bismo se s našim kvalitetnim vinima htjeli naći na kakvoj otmjenoj trpezi i kvalitetom naših autohtonih vrsta vina konkurirati drugim vrhunskim vinima. No, taj put od nezaštićene vrste do priznate autohtone vrste vina sa zaštićenim geografskim porijeklom nije nimalo lak ni kratak.

To dobro znaju obitelji vinogradara i vinara koje su godinama, s koljena na koljeno, prenosile umijeće i tehnologiju proizvodnje vina i napravili ono u čemu danas uživamo i s pravom se ponosimo – 50 autohtonih vrsta hrvatskih vina među kojima su Plavac, Pošip i Škrlet. Ulaskom Hrvatske u EU i još slobodnijim prometom roba ova će se vina naći na još većem broju polica u trgovinama diljem Europske unije. Hrvatska vina s kontroliranim geografskim porijeklom imat će na boci oznaku regionalnog identiteta (npr. vino iz Dalmacije, Hrvatska) na engleskom jeziku, a da bi se tamo uopće našla, morat će zadovoljiti strogo propisana pravila proizvodnje i skladištenja vina. Slično će biti i s dalmatinskim pršutom, slavonskim kulenom i našim drugim autohtonim proizvodima jer u EU su već dugi niz godina na snazi EU certifikati porijekla (PDO protection labels) i zakoni koji propisuju određene standarde.

S druge strane, u našim će se trgovinama, ulaskom Hrvatske u EU, puno lakše naći i gore spomenuti pjenušci iz Champagnea, kao i maslinovo ulje iz Grčke i još više nadaleko poznate čokolade iz Belgije. Pitanje je samo mogu li se naši proizvodi nositi s tom konkurentnošću proizvoda drugih regija i zemalja EU? Odgovor na ovo pitanje dobit ćemo u godinama koje će uslijediti. Ali ipak, za Hrvatsku i njezine regije te njezina autohtona vina i autohtone domaće proizvode je od i te kako velike važnosti razmišljanje na regionalnom nivou i djelovanje na globalnom nivou – za početak sigurnom i stabilnom tržištu Europske unije.

Priča o regionalnom identitetu je priča o tome da regija sama po sebi jeste brend i kao takva prepoznatljiva i van okvira zemlje ili političke i gospodarske Unije kojoj pripada. Zakoni na nacionalnom i na europskom nivou štite regionalno porijeklo proizvoda, ali i zahtijevaju od njih na nivou EU dogovorene standarde. Zato bi i odgovor na pitanje iz naslova bio da ustvari samo porijeklo proizvoda, ako ono nije proizvedeno prema određenim standardima, nije i ne može biti dovoljan razlog za kupnju proizvoda.  

Da bi pospješila regionalni razvoj, EU je osnovala posebna tijela. Direktorat Europske komisije za Regionalnu politiku je tijelo osnovano s namjerom da ojača ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju smanjujući nejednakost između različito razvijenih regija i zemalja EU. Direktorat upravlja sljedećim fondovima: Europskim regionalnim razvojnim fondom koji je koncentriran na regije s najmanjim BDP-om po glavi stanovnika, Kohezijskim fondom i IPA fondovima (Instrument for Pre-Accession Assistance) koji je namijenjen zemljama kandidatima za članstvo u EU u razvoju njihove putne infrastrukture i zaštite okoliša.

Na ovaj način politika EU zapravo pozitivno djeluje na opće ekonomsko stanje unutar EU. Ono što je važno za politiku EU je to da Europska unija zapravo kroz regionalni razvoj želi potaknuti ekonomije svojih država članica da se dalje razvijaju. U Europskoj uniji je, na primjer, 91% teritorija "ruralno" i ta su područja dom za više od 50% stanovnika EU. I dok se kod nas ljudi tiskaju u gradove u potrazi za boljim ekonomskim mogućnostima, u Europskoj uniji više od polovice stanovništva živi na selu i od sela, a Europska Unija nalazi načine da u tim područjima dodatno potakne daljnji razvoj.

S obzirom na to da priča o regionalnom identitetu i razvoju nije uvijek priča i o ekonomskom prosperitetu i uspjehu određene regije, EU je u našem slučaju najnerazvijenijim regijama Hrvatske otvorila svoje pretpristupne fondove i pružila mogućnost malim i srednjim poduzećima da putem bespovratnih sredstava i usvajanja novih procesa i tehnologija, uključujući zelene i energetski učinkovite tehnologije i uvođenje međunarodnih standarda, unaprijede svoj položaj i postanu konkurentna na Europskom i globalnom tržištu. Jedan takav natječaj je otvoren na web stranici Središnje Agencije za financiranje i ugovaranje i naći ćete ga slijedeći link: http://www.safu.hr/hr/natjecaji/pregled/341/potpora-jacanje-konkurentnosti-hrvatskog-malog-i-srednjeg-poduzetnistva, a drugi na web portalu Regionalna-konkurentnost.hr koji, između ostalog, pruža veliki broj korisnih informacija: http://www.regionalna-konkurentnost.hr/hr/vijesti/2011/12/20/bespovratna-sredstva-za-male-i-srednje-poduzetnike/ . Zato požurite. Djelujte regionalno, ali mislite globalno.