Stvara li se na Dalekom istoku nova napetost? Ruske rakete osvanule nadomak Japana

Početkom prosinca Rusija je na Dalekom istoku postavila najmoderniji sustav proturaketne obrane. Baterija na Kurilskom otoku Iturup sada je spremna za djelovanje, javila je televizija Zvijezda ruskog ministarstva obrane.

Ruska poruka iznenadila je japansku vladu. U listopadu je Moskva govorila o izgradnji samo kao o dijelu manevra. Tokio je taj korak odmah ocijenio kao neprihvatljiv. Stacioniranje tih raketa moglo bi imati dalekosežne posljedice. Obrambenu liniju Rusija tako pomiče prema Pacifiku, k SAD-u i savezniku Japanu, direktno pred japanski teritorij i američke vojne baze koje se tamo nalaze.

Mobilno obrambeno oružje s oznakom S-300V4 ispaljuje rakete brzine koja probija zvučni zid i istodobno može pogoditi 24 cilja na udaljenosti do 400 i na visini do 37 kilometara. U dometu je, teoretski, gotovo cijeli japanski otok Hokaido, piše DW.

Stacioniranje na Iturupu dokaz je da Rusija taj otok namjerava zadržati i koristiti se njime u vojne svrhe. Time se okončavaju nade Japana da će s Rusijom postići dogovor u vezi s Kurilskim arhipelagom.

Tijekom sedam godina bivši premijer Shinzo Abe više je od dvadeset puta vodio pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi se okončao teritorijalni spor u vezi s četiri mala otoka sjeverno od Hokaida.

Sovjetski Savez te je otočiće zauzeo u završnoj fazi Drugog svjetskog rata. Zapadni partneri bili su iznenađeni Abeovom pregovaračkom ofenzivom. Ali on je nastojao da postigne rješenje za Kurilske otoke i tako oslobodi put za potpisivanje mirovnog ugovora, čime bi se definitivno podvukla crta ispod Drugog svjetskog rata. Njegov nasljednik Yoshihide Suga u rujnu je istaknuo da želi dovršiti ove pregovore. Iz tog sna Japan se sada naglo probudio.

„Stacioniranje znači da je propao Abeov kurs, prijateljski naklonjen Rusiji“, smatra Sebastian Maslow, njemački stručnjak za Japan. To znači ponovno zaoštravanje frontova. „Sada je malo vjerojatno da bi u neko dogledno vrijeme ipak mogao biti potpisan  mirovni sporazum između dvije zemlje", kaže Maslow koji predaje na sveučilištu u japanskom Sendaiju.

Ipak, najnoviji razvoj događaja ne bi trebao uistinu iznenaditi Japan budući da se on već dugo nazire.

Na otocima Iturup i Kunashir već se nekoliko godina nalazi 3500 ruskih vojnika. Od ožujka 2018. na civilnom aerodromu u Iturupu nalaze se i dva borbena aviona Suhoj Su-35S. Uz to, Rusija je na otok dopremila i rakete kratkog dometa, radarske stanice, dronove i artiljerijsku jedinicu. Navodno je bilo planirano čak i prebacivanje tenkova tipa T-72B3 na Iturup.

Trajno polaganje prava Rusije na Kurilske otoke u kolovozu 2019. godine potvrdio je i tadašnji premijer Dmitrij Medvedev službenim posjetom Iturupu. No i uz to Japan je gajio nadu da je dogovor moguć. Na sastanku početkom prošle godine Abe i Putin dogovorili su se da se pregovori ubrzaju. Kao osnova trebalo je poslužiti zajedničko priopćenje iz 1956. godine.

Sovjetski Savez tada je obećao da će vratiti dva otoka koji direktno graniče s Japanom, Habomai i Shikotan. Pitanje preostala dva trebalo je riješiti mirovnim sporazumom. Abe je očigledno bio zadovoljan povratkom dva mala otoka i zajedničkom upravom nad preostala dva.

Još tada su, međutim, promatrači sumnjali da će Putin ikada odustati od ruskog teritorija. Takav korak mogao bi biti protumačen kao znak slabosti. No Rusija na Kurilske otoke prije svega gleda u sklopu obrambene strategije na pacifičkoj strani, nasuprot SAD-u. Moskva želi držati na distanci američke pomorske snage koje su se često približavale ruskoj obali. Na kraju krajeva, sigurnosni savez Japana i SAD stajao je na putu sporazumu oko Kurilskih otoka.

Rusija je također strahovala da će američke rakete srednjeg dometa biti smještene u Japanu nakon što je SAD dopustio da ugovor o zabrani tog oružja istekne u kolovozu prošle godine.

Uz izgradnju vojnog uporišta na Kurilima, Moskva planira do 2027. godine pojačati svoju pacifičku flotu sa sedamdeset novih vojnih brodova. Samo ove godine u uporabu je pušteno petnaest brodova. „Rusija pridaje veći značaj geostrateškoj prisutnosti u azijsko-pacifičkoj regiji", objašnjava Maslow. Pritom Rusija koristi i vakuum koji je SAD pod Trumpom tamo ostavio.

Japanska vlada strahuje od povezivanja Rusije i Kine na Pacifiku i za te strahove postoje opravdani razlozi: krajem listopada predsjednik Vladimir Putin priopćio je da je „sasvim moguća“ vojna alijansa s Kinom.

Još prije osam godina Moskva i Peking počeli su sa zajedničkim vojnim vježbama u Japanskom, Istočnokineskom i Žutom moru. Prije dvije godine stotine tenkova i tisuće vojnika iz Kine u istočnom Sibiru priključilo se najvećoj ruskoj vojnoj vježbi od završetka Drugog svjetskog rata. U srpnju prošle godine prvi put su nad Japanskim morem zajedno patrolirali kineski i ruski bombarderi, nakon čega je Južna Koreja ispalila stotine hitaca upozorenja.

Geostrateški šahovski potezi Moskve mogli bi utjecati na raspravu o vlastitom sustavu proturaketne obrane u Japanu. Ove godine, za vrijeme mandata premijera Abea, Japan je odustao od obrambenog sustava Egida i sada se planira kupinja obrambene raketne baterije za pomorske snage.