CRKVA I PANDEMIJA

Je li Stožer mjerama diskriminirao vjernike? Ustavni suci su podijeljeni, evo što kažu

Foto: PIXSELL
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Šibenski biskup Tomislav Rogić predvodio božićnu misu u katedrali sv. Jakova
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Miroslav Separovic
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
09.03.2021.
u 20:02
Osmero ustavnih sudaca odbija ukinuti epidemiološke mjere za vjernike, a petero ih smatra neustavnima
Pogledaj originalni članak

Dok je dio medija propitivao “zašto za kafiće ne vrijede pravila kao za crkve” na Ustavnom sudu su Humanitarna udruga Isusove i Marijine ruke iz Karlovca i odvjetnik Martin Sherri inicirali ocjenu ustavnosti tvrdeći da su vjernici diskriminirani i da im se krši Ustavom zajamčeno pravo na slobodu vjeroispovijesti. Pozvali su se na ustavnu odredbu u kojoj se među ustavnim pravima koja “nitko nije ovlašten građanima ograničiti” ni u okolnostima kad se primjenjuje članak 17., na koji se inače pozivaju zagovornici “izvanrednog stanja”, navodi i pravo na slobodu vjeroispovijesti.

Mjere su diskriminatorne za vjernike jer u isto vrijeme muzeji, kina ili trgovački centri primaju posjetitelje ovisno o veličini prostora, 7 metara četvornih po osobi. Uz to što su vjernici na misama statični, ne razgovaraju, nose maske i drže distancu, što nije slučaj u trgovačkim centrima, školama i javnom prijevozu. Ali većina od osmero ustavnih sudaca odbila je ukinuti mjere, dok ih je petero sudaca smatralo neustavnima.

Šumanović se izdvojio

Suci Lovorka Kušan, Andrej Abramović i Goran Selanec drže se ranijih stavova u COVID predmetima pa i ove mjere Stožera smatraju neustavnima. Ni Snježana Bagić ne slaže se s većinom, kao ni Miroslav Šumanović, ali za razliku od nje, on je napisao izdvojeno mišljenje, kao i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović koji je podupro stav većine da je ograničenje prava vjernika ustavnopravno prihvatljivo pri čemu je imao u vidu i stav pape Franje te Odredbu Hrvatske biskupske konferencije o mjerama.

Podnositelji su se pozvali i na odluku vrhovnog suda SAD-a (doduše nakon notorne promjene odnosa snaga u sastavu suda) po tužbi katoličke biskupije prema kojoj u pandemiji nije opravdano poništavati ljudska prava na način kako je to učinio guverner New Yorka odredivši da u bogomoljama u crvenoj zoni smije biti najviše 10 ljudi, a u narančastoj 25. Vlada RH mjeru je pravdala epidemiološkim podacima zbog kojih je bilo nužno smanjiti kretanje i kontakte, kako bi smanjenjem širenja zaraze bilo lakše izolirati oboljele, a njihove bliske kontakte uputiti u karantenu/samoizolaciju, što je najučinkovitija epidemiološka mjera.

Vjerska okupljanja su mjesta potencijalno većeg rizika za širenje zaraze, to više jer epidemiolozi ne mogu pratiti kontakte i slati ih u samoizolaciju. Učinak i te mjere pokazao se nakon dva tjedna, od 13. prosinca kad se i očekivalo. To je većinu sudaca uvjerilo da mjere nisu donesene proizvoljno, već temeljem stručne procjene na temelju niza indikatora (broj zaraženih i udio među testiranima, reproduktivni broj, broj hospitaliziranih, na respiratoru, umrlih...). I da su bile nužne kako bi se zaštitilo zdravlje i životi građđana te zdravstveni sustav, što je  prevagnulo nad pojedinačnim pravima građana.

>> VIDEO Misno slavlje ispred katedrale u povodu obljetnice smrti Stepinca

Suci su uzeli u obzir i da su omogućena misna slavlja za katolički i pravoslavni Božić te preporučeno da se mise prenose putem elektroničkih medija. Stoga tim ograničenjima nije narušena sama bit ustavnog jamstva na slobodu vjeroispovijesti. Šeparović je obrazložio kako se tu zapravo više radi o ograničenju prava zajedničkog prakticiranja bogoslužja. U svim COVID predmetima suprotstavljena su dva ustavna prava, pravo na zdravlje i život s jedne, i s druge u ovom slučaju spomenuto pravo vjernika. Pri tomu Ustavni sud mora voditi računa kad na opći način ocjenjuje neku mjeru, kakve bi to moglo izazvati posljedice po zdravlje i živote građana za još aktivne epidemije.

I drugo, dok traje epidemija još nedovoljno istražene zarazne bolesti, ne može se primijeniti tzv. test najmanje restriktivne mjere koji zagovaraju neki suci, odnosno mjerila koja vrijede, recimo, za istražni zatvor “što dulje trajanje pritvaranja, to stroži test opravdanosti mjere”. Nužno je dopustiti široku diskreciju izbora mjera, što dovodi do blažeg pristupa u ocjeni njihove razmjernosti i/ili nužnosti. Nadležna tijela, potpomognuta strukom i znanošću, kvalificiranija su od suda procijeniti potrebu za nekom mjerom. Osporavatelji se nisu pozvali ni na jednu studiju koja bi sugerirala da nametnuta ograničenja nemaju utjecaja na suzbijanje širenja zaraze. Pretjerani ustavnosudski aktivizam za pandemije mogao bi pretvoriti Ustavni sud u neku vrstu “nadstožera civilne zaštite”, ističe Šeparović.

Primijetio je i da nijedan sud, bilo europski ili globalno, nije meritorno presudio u tim stvarima, već je doneseno nekoliko privremenih mjera/sudskih zabrana. Hrvatska je iznimka.

Isto za male i velike prostore

I Šumanović misli da mjere nisu proizvoljne, ali smatra ih neproporcionalnima s obzirom na to da isto ograničenje vrijedi za male i velike vjerske prostore. Što se tiče izvanrednog stanja, pozvao se i na nedavni slučaj nedostatka kvoruma u Saboru kako bi ukazao na poteškoće u slučaju potrebe za hitnim mjerama, a postavio je i pitanje kapaciteta saborskih zastupnika da procjenjuju opravdanost protuepidemijskih mjera. Uočio je i da se govori o “ispolitiziranosti” sustava donošenja mjera, a onda se kao rješenje nudi još više političke kontrole, s dvotrećinskom saborskom većinom. Nasuprot ustavnosudskoj kontroli koja uživa dojam ili barem presumpciju objektivne sudske kontrole, a čije su odluke podložne i kontroli pred ESLJP-om.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 46

MA
Magistrica
21:28 09.03.2021.

Bog sve vidi - svima ce suditi...tako i ovim sucima.

NE
neboiznadzagreba2
22:37 09.03.2021.

O Ustavnom sudu i njegovom predsjedniku neću trošiti riječi, no što reći na papu i svećenike!?! Glava Crkve više nije Krist, to su razni stožeri, umjesto hostije do božanstva uzdižu cjepivo, na mjesto svete vode stavili dezinficijens. Crkvi više nije na prvom mjestu sveto, ona se toliko profanirala da je mučno gledati to nedostojno Krista svećenstvo, da nisu šutjeli, sve ovo nikada ne bi bilo moguće... I da, mjere jesu diskriminatorne, no to je manje važno od izdaje vjernika od strane vjerskih vođa, Bog će im suditi.

DU
Deleted user
10:48 10.03.2021.

dokaz koliko je crkva pustila pipke