Europska komisija poslala je više od 300 primjedbi na finalni nacrt dvaju operativnih programa, dokumenata koji je Vlada tijekom srpnja poslala Komisiji i koji će, jednom kad ih Komisija prihvati, odrediti na koje točno prioritete u Hrvatskoj ide novac iz fondova EU do 2023. U jednoj od tih primjedbi, prema informacijama koje je Večernji list ekskluzivno doznao od upućenog izvora u Bruxellesu, Komisija traži od Hrvatske da se pismeno izjasni je li joj gradnja "cestovne poveznice južne Dalmacije" važnija od, primjerice, gradnje mosta preko Save kod Stare Gradiške ili proširenja autoceste Zagreb – Karlovac.
Podsjetimo, "cestovno povezivanje južne Dalmacije" opisni je pojam koji Vlada RH upotrebljava u Operativnom programu "Konkurentnost i kohezija", a članovi Vlade u javnim izjavama tvrde da taj opis zapravo znači projekt gradnje Pelješkog mosta.
Što će na rezervnu listu?
– Za cestovnu povezanost Dubrovačkog primorja u našem prijedlogu stoji oko 330 milijuna eura. To samo po sebi govori – rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić kad je posljednji put, početkom rujna, bio na sastancima u Bruxellesu.
No, Europska komisija u najnovijim primjedbama poslanim Grčiću podsjeća da je iznos od 330 milijuna eura u hrvatskom prijedlogu naveden kao iznos koji je Hrvatska rezervirala ne samo za jedan, nego za pet različitih velikih prometnih projekata diljem Hrvatske.
Ti projekti su: cestovna poveznica južne Dalmacije, most Gradiška, autocesta Beli Manastir – Osijek (koridor Vc), treći prometni trak autoceste Zagreb – Karlovac i cesta D-403 u Rijeci.
Komisija sada, kako smo doznali od upućenog izvora, upozorava Hrvatsku da 330 milijuna eura nije ni približno dovoljno za navedenih pet projekata te da Hrvatska treba napraviti reviziju ove liste, odnosno specificirati koji projekti idu prvi u financiranje i izgradnju, a koji idu na listu rezervnih projekata, s izgledima da ih EU sufinancira samo ako ostane nešto novca nakon onih važnijih.
– Ne komentiramo neslužbene razgovore. Javnost će biti obaviještena o službenim dokumentima – odgovorila je Ljubica Vuko, glasnogovornica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, na naš upit o toj primjedbi Europske komisije koja je stigla u Zagreb u klasificiranom dokumentu koji nije javno dostupan. No, Grčićeva glasnogovornica dala je naslutiti da će Hrvatska, uvažavajući tu primjedbu EK, kao prioritet od navedenih pet projekata navesti upravo "cestovno povezivanje južne Dalmacije".
Prioritet jug Dalmacije
– Još jednom ističemo: prioritetni projekt RH je projekt cestovnog povezivanja juga Dalmacije, na koji će se prioritetno usmjeriti alokacija od 330 milijuna eura. Točan iznos potreban za provedbu projekta i stopa sufinanciranja od EU utvrdit će se naknadno po završetku studije izvodljivosti – poručila je Ljubica Vuko.
Ta studija još nije ni blizu dovršetka jer je, podsjetimo, krajem rujna propao i drugi natječaj za odabir izvođača koji bi izradio studiju izvodljivosti. Bez te studije Hrvatska ne može prijaviti Europskoj komisiji projekt izgradnje Pelješkog mosta i formalno zatražiti sufinanciranje. S druge strane, bez usvojenih operativnih programa, kao i bez usvojenog Partnerskog sporazuma iz kojeg OP-ovi proizlaze, Hrvatska još ne može ni početi povlačiti novac iz europskih fondova koji su joj stavljeni na raspolaganje u proračunu EU za razdoblje od 2014. do 2020. godine.
Ako se pita vlada oda sigurno prema Srbiji do braće čim prije