Što je to s vremenom? Ovo pitanje se samo po sebi nameće kada se pogledaju meteorološki izvještaji iz Washingtona, Berlina i Londona. Stanovnici Sjeverne Amerike bore se protiv nezapamćene hladnoće - temperatura je pala ispod nule čak i u Kaliforniji i Floridi. Na europskim obalama su tek prije nekoliko dana okončane žestoke oluje i poplave a u Njemačkoj vlada prava proljetna atmosfera, piše Deutsche Welle.
Meteorolozi smatraju da je ledeni val u Americi izazvala kombinacija jakog sjevernog vjetra i promjene u takozvanom polarnom vrtlogu. Pod tim se podrazumijeva velika regija hladnog zraka oko Sjevernog pola. Klimu u tom predjelu obično ograničava i kontrolira stalna zračna struja prema istoku. Hladan zrak se na taj način kreće iz Kanade na Grönland, zatim na Sibir, i preko Aljaske se vraća na Kanadu.
Međutim, pod određenim meteorološkim uvjetima taj hladni zrak može prodrijeti duboko na jug. U ovom slučaju je došlo do kontakta između područja visokog atmosferskog pritiska na zapadu Amerike i područja niskog pritiska na istoku te zemlje. Tako je nastao snažan sjeverni vjetar, koji je povukao ledeni zrak sa Sjevernog pola prema jugu. U isto vrijeme, zračna strujanja su izazvala i hladni val sa Sibira. U toj kombinaciji su čak i Kanađani, koji su navikli na ledene temperature, ugroženi. Polarne hladnoće sada počinju popuštati zbog toga što na pojedine dijelove Amerike prodire topli zrak iz Meksičkog zaljeva.
Proljeće u siječnju
Na drugoj strani Atlantika već tjednima vladaju proljetne temperature. Zapravo, nije slučajno što se na sjevernoj polutki pojavio ovakav kontrast. Hladan zrak iz Amerike već tjednima struja prema Atlantskom oceanu i tamo se zagrijava. Razlike u temperaturi stvaraju područja vrlo niskog zračnog pritiska, koje utječu na vremenske prilike u Europi. To je razlog zbog koga se Velika Britanija suočila s olujama i poplavama ali i zbog čega je u Njemačkoj izuzetno toplo za početak godine.
Jesu li promjene vremena u ovom razdoblju povezane s klimatskim promjenama? Na to je teško odgovoriti. Klimatolozima je potreban vremenski raspon od najmanje 30 godina da bi izvukli pouzdane zaključke. Doduše, struje koje kontroliraju zrak sa Sjevernog pola su u posljednjih pet godina sasvim sigurno postale promjenjivije, kaže Američka agencija za praćenje vremenskih prilika NOAA. To može biti povezano s klimatskim promjenama ali isto tako to može biti i dio sasvim normalnog prirodnog ciklusa.
U svakom slučaju, klimatolozi već odavno ukazuju na moguću vezu između porasta temperature na Arktiku i hladnih valova zraka u drugim dijelovima planete. Naime, manji ledeni pokrivač i manje snijega dovode do zagrijavanja mora, a te razlike dovode do “anomalija” u kretanju zračnih struja. Znanstvenici poput Jennifer Francis sa sveučilišta Rutgers ili Stephena Vavrusa sa sveučilišta Wisconsin-Madison, navode kako je to dio objašnjenja za nepredvidive hladne valove.
Hladnoća kao posljedica globalnog zagrijavanja
Mnogi stanovnici Amerike vjeruju da je globalno zagrijavanje izmišljotina, a ekstremne hladnoće naizgled podupiru ovo stajalište. Međutim, stručnjaci s Instituta za istraživanje klime u Potsdamu tvrde da će porast globalnih temperatura dovesti do još većeg broja ovakvih „anomalija“ kao i do još većih varijacija u temperaturi. Sjeverna polutka bi mogla biti posebno ugrožena od ledenih valova.
Ovi istraživači, koji također rade za međunarodne institucije, tvrde da su se nepogode – uključujući i suše, oluje i poplave – povećale za preko 200 posto u posljednjih trideset godina. Znanstvenici u Potsdamu smatraju da je i to posljedica klimatskih promjena.
>>Južina sve do kraja siječnja, prava zima i snijeg tek u veljači
anomaljama bude kraj, onda kada covjek bude se OPAMETIJO.