Kako svijet danas uopće može biti bez sukoba i ratova i raznih ekstremizama u situaciji potpune neravnoteže u kojoj 62 najbogatije osobe na svijetu posjeduju jednaku količinu bogatstva kao i najsiromašnija polovica svjetske populacije, odnosno oko 3,5 milijardi ljudi. Da sirotinja ostaje sirotinja a bogati sve bogatiji, pokazuje izvješće Oxfama, međunarodne nevladine organizacije.
Spriječiti utaju poreza
Zabrinjavajuće je što je prema Oxfamu bogatstvo najsiromašnije polovice svjetske populacije palo za 41% između 2010. i 2015., dok se u istom razdoblju bogatstvo 62 najimućnije osobe povećalo s 500 milijardi dolara na 1760 milijardi dolara. Dok je 2010. godine 388 najbogatijih ljudi posjedovalo koliko i 50% čovječanstva – danas tek 62 superbogata čovjeka drže u rukama jednaku količinu bogatstva koju ima polovica svjetskog stanovništva. Tako je bogatstvo jednog superbogataša izjednačeno s onim 56,4 milijuna ljudi. Lani je Oxfam predviđao da će jedan posto stanovništva biti bogatiji od ostatka svijeta ove godine, no to se, nažalost, ostvarilo već 2015.
Glavni šef britanskog Oxfama Mark Goldring, kako navodi Guardian, kazao je: “Nedopustivo je da najsiromašnija polovica svjetske populacije ne posjeduje više od malene grupe superbogatih koje možete nagurati u jedan autobus! U svijetu u kojem jedna od devet osoba liježe gladna svaku večer ne možemo si dopustiti da bogatiji dobivaju još više nego prije.”
Iz Oxfama poručuju da se ova drastična razlika može smanjiti s tri mjere koje bi se provele u cijelom svijetu. Prva od njih je eliminacija utaje i izbjegavanja poreza (pretpostavlja se da u poreznim oazama diljem svijeta leži skriveno oko 7,6 milijardi dolara najbogatijih osoba i kompanija), zatim veće investicije u javne službe te dizanje plaća za najsiromašnije radnike.
– Slažem se s predloženim mjerama Oxfama za smanjivanje nejednakosti jer istraživanja pokazuju da se nejednakosti u svijetu i unutar zemalja samo povećavaju. Nisam radikalni egalitarist, u svim društvima postoje nejednakosti, samo je pitanje na koji način se strukturiraju i kakav je njihov rezultat. Čak i OECD ističe da nejednakosti imaju loše posljedice za ekonomski rast, a da ne govorimo o društvenim posljedicama nejednakosti koje destabiliziraju cijelo društvo – ističe sociolog prof. dr. Siniša Zrinščak.
Najmanje nejednakosti
Prema najnovijim podacima OECD-a iz 2015., zemlje u kojima su zabilježene najveće nejednakosti su Meksiko, Čile, Turska, Izrael i SAD, dodaje Zrinščak. S druge strane zemlje s najmanje nejednakosti su Finska, Danska, Češka i Slovenija i samim time kvalitetnije za život građana. Zrinščak ističe da u Hrvatskoj nejednakosti temeljem dohotka nisu velike te da su negdje na razini EU, ali da bi bilo zanimljivo znati podatke za Hrvatsku o nejednakostima temeljem bogatstva (imovine, dionica). Ili ih je možda bolje i ne znati.•
>> Srednja klasa u SAD-u sva manja, bogatijih i siromašnijih sve više
E a bezgranična je ljudska lakomost. To kao i sve drugo jednom dođe na naplatu.