Kosovo poslije smrti albanskog vođe Ibrahima Rugove – neće biti novog albansko-srpskog sukoba

'Jedino mi volimo Ameriku'

Foto: import
'Jedino mi volimo Ameriku'
27.01.2006.
u 19:00
Pogledaj originalni članak

Smrt "balkanskog Gandhija", kako su predstavnici međunarodne zajednice nazvali kosovskog lidera Ibrahima Rugovu zbog njegova izraženog pacifizma, ne bi trebala prouzročiti radikalne političke i sigurnosne potrese u toj kontinuiranim sukobima opterećenoj pokrajini. Novu radikalizaciju Kosova spriječit će međunarodna zajednica predvođena političkom administracijom SAD-a kao apsolutnim političkim autoritetom u čije se političke vizije zaklinju kosovski Albanci. Koliko je izražena njihova simpatija prema Amerikancima, najbolje oslikavaju ulice Kosovske Mitrovice, Peći, Prištine... na kojima se uz tisuće albanskih vijore i zastave SAD-a.
 Mi smo možda jedini narod na svijetu koji istinski voli SAD i njegovu politiku. Albanci s Kosova nikad ne mogu zaboraviti kako su im Amerikanci u najtežem trenutku pomogli  otkriva nam genezu američko-albanske ljubavi apsolvent arhitekture iz Prištine Bejrim Hajdin aludirajući na zračnu intervenciju protiv Miloševićeva režima koju je s NATO-om 1999. godine predvodio američki Pentagon.
Upravo međusobne simpatije kosovskih Albanaca, ili kako se oni vole zvati "Šćiptari" (narod Orla  metafora za slobodu, op. a.), i administracije SAD-a odigrat će ključnu ulogu pri izboru novog nasljednika Ibrahima Rugove. Većina političkih dužnosnika i kolega novinara s kojima smo razgovarali u Prištini uvjerena je da će novi lider kosovskih Albanaca biti Hashim Thaqi, eksponirani vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i aktualni predsjednik oporbene stranke DPK.
 On je američki čovjek  uvjerava nas Sherif Konjufca, šef Ureda za informiranje Skupštine Kosova.  Ima različitih varijanti, različitih dogovora, postoje skriveni politički interesi, ali čovjek kojega Amerika želi vidjeti na mjestu novog predsjednika Kosova je Thaqi  zaključuje naš sugovornik.

Igra velikih
Thaqijeva stranka DPK u Skupštini Kosova ima 30 zastupnika, desetak manje od vladajuće stranke LDK koju je predvodio pokojni Rugova. Za izbor novog predsjednika Kosova, tvrde naši sugovornici, neće biti presudan broj stranačkih zastupnika u Skupštini, već ono što se kolokvijalno zove "politička igra velikih". No, svi se slažu da nijedan od kandidata ne može preuzeti ulogu "oca" albanske nacije na Kosovu.
U kratkom razgovoru za Večernjak, koji smo obavili nakon njegova susreta s Javierom Solanom, Hashim Thaqi istaknuo je "da je smrt Ibrahima Rugove veliki gubitak za albanski narod na Kosovu. Sad nam je u ovom trenutku bitno da svi imamo jedinstven stav o uređenju Kosova, a tko će biti lider, u ovom je trenutku najmanje važno". Na naš upit je li on novi predsjednik Kosova s obzirom na to da ima dobre veze s administracijom SAD-a, on je diplomatski odgovorio "kako će se pronaći najbolje rješenje za Rugovina nasljednika da bi se uspješno na idućim pregovorima riješio status Kosova".
Srpski predstavnici u institucijama kosovske vlasti u cijeloj priči o statusu Kosova imaju samo simboličnu političku ulogu. S tim se slaže i tajnik Ministarstva za povratak vlade Kosova Mihajlo Šćepanović.
 Teško je gledati kako se na Kosovu rastače srpska imovina, ali mi smo tu sami nemoćni jer službeni Beograd o tome ne vodi puno računa. Na primjer, više od 400.000 Albanaca u vrijeme Miloševićeva režima dobilo je politički azil. Isto se može dogoditi preostalim Srbima s Kosova zbog torture koju nad njima provodi kosovska vlast  smatra Mihajlo Šćepanović.
Za šest godina ova pokrajina, koja zbog Kosovske bitke za Srbe ima mitsku dimenziju, bit će posve izvan njihova patronata. Srbijanski dužnosnici imaju utjecaj samo u manjim općinama na sjeveru Kosova, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo. Kolika je srpska frustriranost postojećim statusom, najbolje se vidi u općinama Gazivode i Zvečani kroz koje je prošla Večernjakova ekipa. Napadnim ćiriličnim nazivima trgovina i ugostiteljskih objekata, poput "Kralj Aleksandar", "Kod Srbina", obilježen je prostor na kojemu Albanci nemaju što tražiti. U južnom, srpskom dijelu podijeljene Kosovske Mitrovice dominira ćirilica, a u sjevernom dijelu izvješene su albanske nacionalne zastave ispod kojih su imena svih objekata ispisana albanskim jezikom.

Prevlast stranih tvrtki
U glavnom gradu Kosova Prištini komunikacija se odvija na albanskom i engleskom jeziku. Srpski jezik, koji je osamdesetih godina prošlog stoljeća bio dominantan, danas je s prištinskih ulica stjeran u domove srpskih obitelji. I gospodarska slika Kosova koje se budi iz dugogodišnje letargije od 1999. godine potpuno je promijenjena. Od Kosovske Mitrovice do Prištine ne postoji nijedno predstavništvo neke od tvrtki iz Srbije. Na impozantnim, svježe sagrađenim objektima stoje samo nazivi uglednih inozemnih tvrtki. Nekada moćna srbijanska naftna industrija na Kosovu je potpuno nestala. Sve su benzinske postaje u privatnim rukama Albanaca, a neke su kupljene dolarima američkog naftnog diva Texaca. Kolika je nesnošljivost Albanaca prema Srbima, najbolje ilustrira podatak da se s Kosova moraju povući svi srpski telefonski operateri. Umjesto njih u Prištini telefonske usluge već daje mreža "Vala 900" čije je sjedište prijavljeno u Kneževini Monako.


Srbi traže uređenje slično Bosni i Hercegovini

Službeni Beograd predlagao je predstavnicima međunarodne zajednice da Kosovo urede prema principu na koji je uređena BiH. Neka vrsta Daytona za Kosovo nije naišla na veći odjek međunarodne zajednice, izuzevši predstavnike Rusije, tradicionalne srpske prijatelje. Većina političkih analitičara ocjenjuje da će se o statusu Kosova dogovarati SAD, Rusija, Francuska i Velika Britanija. Smrt Ibrahima Rugove donekle je usporila pregovore, ali će za 15-ak dana s novim predsjednikom Kosova neke stvari biti poznate.


Imamo pravo na nezavisnost

U izjavi za naš list Hashim Thaqi smatra da se u pregovorima ne smije u pitanje dovesti nezavisnost Kosova. "Mi ćemo tražiti da svi građani Kosova budu ravnopravni pred zakonom uz poštovanje toga da Albanci na Kosovu imaju pravo na nezavisnost", kaže Thaqi.


Čovjek koji je smekšao stajališta

Čovjek mira, kako je sebe volio predstavljati Ibrahim Rugova, na lokalnim izborima na Kosovu katastrofalno je porazio albanskog ratnog vođu Hashima Thaqija. Rugovin Demokratski savez Kosova osvojio je gotovo 60 posto glasova u odnosu na 27 posto glasova glavnog konkurenta, Thaqijeve Demokratske partije Kosova. Hashim Thaqi na kosovskoj sceni pojavljuje se kao čelnik OVK. Istaknuo se u borbama i organiziranju obrane tada mlade, ali nacionalno osviještene vojske Kosova. Neko vrijeme njegovo ime spominjano je u kontekstu ratnih zločina koje su počinili njegovi vojnici nad Srbima Kosova. Nakon istrage koju je organizirao Haaški sud Thaqi je oslobođen bilo kakve odgovornosti. Neko vrijeme imao je potpunu političku kontrolu na opće užasavanje Beograda, gdje je više bio cijenjen Rugova. Milošević ga u Haagu spominje kao atentatora koji ga je trebao ubiti u Beogradu. Rugovinu pobjedu nad Thaqijem promatrači su protumačili kao posljedicu "hajdučije" Thaqijevih ljudi koja je dosadila stanovništvu. Za razliku od Rugovina pacifizma, Thaqi je tada bio militant, ali je i on pod utjecajem Amerikanaca smekšao ranija stajališta.

Pogledajte na vecernji.hr