Medicinski uspjeh: Hrvatski kirurzi na zagrebačkom Rebru ugradili prvo umjetno srce

Specifičan zvuk kucanja srca čuje se čim priđete sobi na odjelu intenzivnog liječenja kardiokirurških bolesnika na zagrebačkom Rebru. – Doktore, kad ću ja doma – upita pacijent koji sjedi uz krevet. Teško je to liječnicima procijeniti i odgovoriti ovom čovjeku koji danas živi doslovno – bez srca. Pumpa koju čujemo zamijenila je u potpunosti njegovo srce i ovaj je 67-godišnjak prvi pacijent kojemu je u Hrvatskoj srce izvađeno i zamijenjeno umjetnim! Izniman je to jedinstven pothvat i uspjeh liječnika KBC-a Zagreb gdje je pacijent operiran prošloga četvrtka.

– Pacijent je imao teško zatajivanje desne i lijeve klijetke srca i nije bio pogodan ni za transplantaciju niti za ugradnju mehaničke srčane crpke pa je kao jedino rješenje odabrano totalno umjetno srce kao metoda spašavanja njegova života jer bi on u vrlo kratkom roku preminuo. Program mehaničke potpore služi za spašavanje bolesnika koji ne mogu dočekati transplantaciju jer su odviše teško bolesni. Takva tehnologija omogućuje da mehanička ugradbena crpka bude trajno rješenje – objasnio je akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila koji je život ovom čovjeku spasio zajedno sa svojim kolegom prof. dr. sc. Bojanom Biočina, predstojnikom Klinike za kardijalnu kirurgiju.

Spomenuto trajno rješenje kod implantacije mehaničkih crpki smatra se, objasnit će prof. Biočina, period dulji od šest mjeseci. Navest će i podatak o zabilježenom preživljenju s umjetnim srcem od 1200 dana.

– Bit je rano spasiti cirkulaciju. Prva razina su ECMO aparati koji na licu mjestu spašavaju život, izvantjelesne pumpe su druga razina i tu je moguće produžiti život za mjesec, dva dok su ovakve pumpe koje se implantiraju pacijentu trajno rješenje odnosno dulje od šest mjeseci. Svi ostali s pumpama, dakle, imaju svoje srce, staro srce ostaje kao rezervoar krvi. Ako se pumpa zaustavi oni bi umrli u roku nekoliko minuta, ali ipak imaju svoje srce te je ovaj pacijent jedini čovjek koji živi bez svojeg srca – pojasnio je prof. Biočina.

Zahtjevnom operacijom koja je trajala sedam-osam sati i ugradnjom pumpe vrijednosti 100 tisuća eura pacijentu je spašen i produljen život te dana mogućnost za transplantaciju srca koja zbog teškog zdravstvenog stanja, dakle, nije bila moguća.

Ako mu se, objasnit će ovi liječnici, poboljšaju parametri u plućnom krvotoku transplantacija bi bila najbolja opcija jer je, posebice na dugi rok, rezultat liječenja bolji od rezultata liječenjem umjetnim srcem. Hoće li i kada ovom pacijentu biti moguće transplantirati srce pokazat će vrijeme i njegov oporavak koji sada vodi prim. mr. sc. Višnja Ivančan, voditeljica Odjela za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika.

– Rani postoperativni tijek je ovisan o anesteziologu. Da bi bolesnici imali uspješan ishod, morali smo se upoznati s radom svake od tih pumpi i u ovim slučajevima mi moramo brinuti o svim organima, a ne samo o radu pumpe. Općenito se rad kardijalnog anesteziologa promijenio i ima samo jednu dodirnu točku s općom anestezijom, a to znači da u sali uspava bolesnika – opisala je prim. Ivančan.

Zasad se 67-godišnjak doista dobro oporavlja, komunicira, kako smo i sami vidjeli, a hoće li nakon šest mjeseci moći na transplantaciju, pokazat će vrijeme kao i kada će moći biti otpušten iz bolnice. Tada će svoje srce ponijeti sa sobom, ono je riječ o kompresoru veličine prosječnog ruksaka. Alternativa ovom zahvatu bila je jedino, objasnit će ovi liječnici, ugradnja dvije srčane pumpe što je riskantnije jer je riječ zapravo o eksperimentalnom obliku liječenja. Svi će ovi vrijedni liječnici redom istaknuti zahvalnost Ministarstvu zdravlja koje je, reći će, prepoznalo da je ovdje riječ o spašavanju života te se ovakvi zahvati ne financiraju iz bolničkog proračuna. No, ova bolnica svakako ima još jedan uspješan primjer u radu svojih liječnika čiji je  transplantacijski program među svjetskim vrhom. U usporedbi, primjerice, s njemačkim gdje se transplantacija čeka duže od godinu dana na KBC Zagreb prosjek dana čekanja na elektivnoj listi, dakle gdje nisu hitni slučajevi, jest tri i pol mjeseca.

>>Opširnije o ovom uspjehu čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista u petak!

>> Zagrebački kirurzi ugradili prvo umjetno srce u Hrvatskoj