Farmaceutska industrija i u nedavnom je kriznom razdoblju ostala jedna od najsnažnijih industrijskih grana u Hrvatskoj, prije svega zahvaljujući kontinuiranim visokim ulaganjima u najnovije tehnologije i nove proizvode te stručnost zaposlenika, što su preduvjeti globalne konkurentnosti. Domaća farmaceutska industrija ostvaruje godišnji prihod veći od milijardu eura, od čega više od 70% u izvozu u 60-ak zemalja svijeta.
Istovremeno, farmaceutska industrija zadnje dvije godine radi pod pritiskom povećanih troškova, kao i svi uostalom, no ovo je jedina industrija koja i dalje ne smije dizati vlastite cijene, zahvaljujući nepromijenjenoj politici rezanja cijena generičkih lijekova. A najveći dio domaće proizvodnje odnosi se upravo na generičke proizvode. Usto se bioslični lijekovi i dalje sporo probijaju na tržište, do pacijenata, i zbog svega toga struka vrlo ozbiljno upozorava na nestašice lijekova koje su već uzele zamah.
Svakako, farmaceutske tvrtke pri vrhu su ljestvica i po pitanju prihoda i izvozne snage – lani je ukupan hrvatski izvoz farmaceutskih proizvoda iznosio 1,05 milijardi eura, što je 3,9% više nego 2021.
Skoro 90% od izvoza
Pliva je i dalje vodeća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj. Kompanija koja posluje u sastavu izraelske Teve lani je imala 665 milijuna eura prihoda, uz rast od 4,8%, te uz blagi rast dobiti za 5%, na 122 milijuna eura. Skoro 90% prihoda Pliva ostvaruje u izvozu, a najjače trište im je SAD. I ove godine dobitnici su Zlatnog ključa za najboljeg velikog izvoznika u 2022. godini koji dodjeljuje Udruženje hrvatskih izvoznika. Pliva ukupno posluje na više od 60 tržišta gdje po procjenama oko 280 milijuna ljudi dnevno koristi njihove lijekove, a prošla bi joj godina bila rekordna da nije bilo tako velikog porasta troškova, s čime su se mogli boriti samo dizanjem produktivnosti i efikasnosti. Lani je iz Plive izašlo oko 7,5 milijardi raznih jedinica tableta, dok su u 2021. proizveli 7 milijardi. Usto su u 2022. godini zaposlili 300 novih radnika. Pliva je inače jedan od najkompleksnijih sustava u sklopu Teve, za koju iz Zagreba iz Centra dijeljenih usluga rade i sve financijske transakcije.
Glavni Plivini konkurenti su JGL, Hospira i Belupo, tri kompanije koje su sve redom lani imale više od 100 milijuna eura prihoda. JGL je sa 115 milijuna eura prihoda na drugom mjestu po visini prihoda u 2022., što je 15-ak posto više nego u 2021., dok je realizirana operativna dobit EBITDA bila 31 milijun eura uz EBITDA maržu od 20,3%. Na financijske rezultate kompanije utjecala su dobrim dijelom ratna zbivanja na području Ukrajine jer Grupa JGL posluje upravo na tržištima Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, područjima najviše zahvaćenima političkom i ekonomskom krizom. Učinak ratnih zbivanja najviše je vidljiv u području financijskih prihoda i rashoda Grupe i matične kompanije. S obzirom da JGL fakturira svoje proizvode u ruskoj rublji, snažna fluktuacija tečaja te valute tijekom 2022. rezultirala je značajnim prihodima i rashodima od tečajnih razlika. Rast je rezultat iznadprosječnih stopa rasta ključnih brendova na ključnim tržištima na kojima JGL posluje te povećanja tržišnih udjela na novim i postojećim tržištima, navode u kompaniji.
Na treće mjesto po visini prihoda popela se Hospira, kompanija koja se bavi razvojem i proizvodnjom biotehnoloških lijekova. Tvrtka u vlasništvu Pfizera lani je zabilježila rast prihoda za 13%, na 106,4 milijuna eura.
Belupo je lani ostvario prihod od 104 milijuna eura, uz 12,2% veću bruto dobit, te rast bruto marže sa 47% na skoro 50%. Kompanija koja posluje u sastavu Podravke u 2023. se posvetila snažnijem rastu na međunarodnim tržištima, širenju portfelja s proizvodima u dodatnim anatomsko-terapijsko-kemijskim (ATK) skupinama te snažnijem rastu domaćeg tržišta uvođenjem novih proizvoda. Strategija koja se provodi predviđa ubrzanje procesa razvoja proizvoda farmaceutskog dijela kompanije optimizacijom ključnih procesa i uspostavljanjem čvršćih smjernica za praćenje učinkovitosti. Optimizacijom učinkovitosti u nabavi te proizvodnim i logističkim kapacitetima radi se i na poboljšanju operativne učinkovitosti poslovanja. S ciljem snažnijeg iskoraka u segment digitalne komunikacije u farmaceutici, lani je izrađena prva faza novog projekta pod nazivom Digitalna edukacijska platforma Belupa – “Belupoint”. Digitalna edukacijska platforma Belupa zamišljena je kao novo središnje mjesto znanja i edukacije isključivo za zdravstvene djelatnike, gdje će na jednome mjestu moći pronaći sve potrebne informacije o Belupovim lijekovima, stručnim člancima te edukacije u smislu webinara, video materijala i online tečajeva.
Unatoč tome što potencijala za jačanje ima, farmaceutska industrija u RH nalazi se u dugoročno neodrživoj situaciji uzrokovanoj porastom ulaznih cijena svih ključnih elemenata u proizvodnom lancu – od sirovina i energenata do troškova rada zaposlenika, ističu već dulje domaći proizvođači okupljeni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Uz to, kažu u Udruzi proizvođača lijekova pri HUP-u, specifičnost farmaceutske industrije je da za proizvode na recept ima strogo definirane cijene i ne može prenijeti značajno veće troškove na potrošače.
Važno je naglasiti i da se proizvodnja ulaznih sirovina premješta izvan granica EU, a Hrvatska kao malo tržište ne prolazi dobro u raspodjeli ograničenih resursa.
280
milijuna ljudi dnevno, procjenjuje se, koristi lijekove Plive koja posluje na oko 60 tržišta širom svijeta
“Industrija okupljena u HUP-UPL ujedinjena je u stavu da je za održivost proizvodnje pa tako i dostupnosti terapija prioritetno potrebna automatska indeksacija – odnosno usklađivanje cijena lijekova s inflacijom, jer će posljedice visoke inflacije industrija trpjeti još godinama. Takvo usklađivanje barem donekle štiti ekonomsku održivost proizvodnje lijekova. Uz indeksaciju, HUP-UPL predlaže i uvažavanje generičke/bioslične terapije kao ključne te brže uvođenje generičkih i biosličnih lijekova u sustav, kao i promjene u javnoj nabavi kroz ‘multiwining’ sustav”, rekla je Ana Gongola, predsjednica HUP UPL i članica Uprave Sandoza.
Hitno uvođenje tih mjera nužno je za farmaceutsko tržište u RH te se prilagodbom zakonskih odredbi treba požuriti jer bi u protivnom situacija mogla postati još teža, a dostupnost nekih osnovnih lijekova dugoročno upitna, naglašavaju u HUP UPL-u.
Problem cijele EU
Problem nestašica lijekova prisutan je na razini cijele EU, a promjene idu sporo. U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je tako s tržišta povučeno 1500 lijekova, a jedan od ishoda nestašica je interventan uvoz koji je najskuplji, i samo u bolničkom sustavu u Hrvatskoj kroz interventan uvoz godišnje se troši oko 33 milijuna eura. Tevina analiza podataka kuće IQVIA pokazala je da je 69 posto generičkih lijekova prisutnih na tržištu u Europi u 2022. imalo manje od dva dobavljača. Prije 12 godina, u Njemačkoj je bilo 12 dobavljača paracetamola u obliku sirupa za djecu, danas su samo dva. Pliva je prije 20 godina imala 26 antibiotika u portfelju, sad ih je samo četiri.
Kako je poznato, problem je prisutan na razni čitave Unije, a iako je Komisija obećala riješiti ga kroz Farmaceutsku strategiju za Europu, proces je jako spor, pogotovo u odnosu na tempo kojim se mijenja tržište, i struka je jako zabrinuta kako će to utjecati na buduće opskrbe.