Najteži i mnogim đacima najdosadniji predmet na svijetu postat će
lakši: služenje prstima pri učenju zbrajanja i množenja,
izrada različitih oblika na satima matematike, uporaba grafičkih
kalkulatora u kojima je zapravo cijela matematika postaje dio novog
nastavnog programa.
K tome, učenje statistike od prvog razreda osnovne škole,
čitanje grafikona te definiranje standarda i ocjena dio su novosti koje
bi matematici trebale vratiti privlačnost i lakoću svladavanja.
Učenje na primjerima
– Planirane su sadržajne i metodičke promjene, postojat će
precizan popis onoga što dijete i koliko duboko u određenoj
dobi mora znati. Definirat će se i uvjeti potrebni za određenu ocjenu
tako da svaki nastavnik matematike neće moći voditi svoju politiku,
promijenit će se način poučavanja i učenici više neće morati
učiti teške i neshvatljive jednadžbe napamet. Sve
što se može naučit će na primjerima, na oblikovanju
vlastitim rukama, sadržaji i određene matematičke operacije povezat će
se s gradivom iz drugih predmeta, primjerice geografije, hrvatskog
jezika, likovnog, glazbenog.
Učenje svake matematičke operacije vezat će se uz rješavanje
svakodnevnih problema, primjerenih dobi učenika. Matematika je
zanimljiva, ali ju je pogrešan način poučavanja i odnos
nastavnika prema učeniku učinio teškom –
objašnjava nam profesor matematike, ravnatelj zagrebačke
Pete gimnazije i dopredsjednik Društva matematičara Petar
Mladinić novu filozofiju učenja tog predmeta koja će zaživjeti
donošenjem novog kurikuluma.
Cilj je, kaže, da djeca nakon završetka obrazovanja budu
matematički pismena i da s pomoću matematike mogu rješavati
svoje svakodnevne probleme. Primjerice, da, bez obzira na to jesu li
završili jednogodišnje ili dvogodišnje
srednjoškolsko obrazovanje ili matematičku gimnaziju, znaju
izračunati isplati li im se više stambeni kredit s kamatama
od 4 posto uzeti na rok od 30 godina ili onaj s kamatama od 6 posto na
upola manji rok. Danas to ne znaju izračunati ni ljudi sa
završenim fakultetom.
Slaganje kvadra
– Dogodilo mi se u Društvu matematičara, gdje su
bili deseci ljudi, da nisu od šest komada papira znali
složiti kvadar. Stavljali su papire kako treba, ali to tijelo nije
moglo opstati, raspadalo se jer nije bilo ljepila.... Kad se prvi
sjetio da treba zavinuti stranice kako bi se tijelo moglo stabilno
složiti, nastalo je veselje. Danas se događa da čovjek dobije već
izrezan i pripremljen karton za kutiju, ali je ne zna složiti jer ga
nitko nikada nije naučio teorijska znanja primijeniti u praksi
– ističe Mladinić.
Dodaje također da matematičke zakonitosti vladaju svijetom i
svakodnevnim životom, da su prisutne svugdje – u poeziji,
glazbi, pa i u umjetnosti. Jer, navodi primjer, na
“Posljednjoj večeri” jako važnu ulogu ima odnos
predmeta u prostoru, dubina i kompozicija, mogućnost apstraktnog
mišljenja i vizualizacije koji bez matematike jednostavno
nisu mogući.
Za svakog prema mogućnostima
Neće se iz matematike mnogo toga izbaciti, ali će se sadržaji prilagoditi različitim škola i mogućnostima učenika. Netko tko je talentiran za matematiku dobit će zahtjevniji program nego onaj tko ima slabiji potencijal. Također, program za jednogodišnje ili dvogodišnje srednjoškolsko obrazovanje ne može biti isti kao za trogodišnju strukovnu školu, isto tako učenici općih gimnazija ne mogu imati istu matematiku kao učenici matematičkih...