Život na dug

Jedni preživljavaju, drugi se ne 
žele odreći života prije besparice

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
hrvati
Foto: Davor Puklavec/ PIXSELL
kune,novac
Foto: VL
16.05.2015.
u 14:15
Jedino Hrvati, Grci, Bugari i Rumunji više posuđuju nego što štede
Pogledaj originalni članak

Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Grčka jedine su zemlje EU u kojima je udio građana koji se zadužuju veći od onih koji štede, pokazalo je istraživanje Svjetske banke o globalnoj financijskoj uključenosti. Je li to posljedica života iznad vlastitih mogućnosti ili su ove zemlje najteže pogođene krizom pa građanima ne preostaje ništa drugo nego živjeti na dug? Uz to Hrvatska prema istraživanju Svjetske banke provedenom 2014. drži neslavno prvo mjesto u EU kad je riječ o zaduživanju građana. Uz ekonomske, koji su psihološki i sociološki razlozi da smo po zaduživanju prvi u EU?

Nadaju se čudu

Sveučilišna profesorica psihologije u mirovini Mirjana Nazor tumači da je kod nas preveliko zaduživanje građana posljedica i krize i nesnalaženja u kapitalizmu.

– Ljudima je još teško prihvatiti da si ne mogu priuštiti ono što imaju drugi pa se zadužuju. Potrošnja za Božić, Novu godinu i Uskrs podjednaka je svih ovih godina iako ljudi imaju sve manje novca. Ludujemo po dućanima iako je sve manje onih koji mogu podnijeti takav financijski teret. Mi još uvijek, bez obzira na besparicu, živimo na isti način. Pogledajte broj automobila na cestama, a u većini je za volanom samo vozač. Ljudi su gladni, a ne žele se voziti tramvajem. Moramo shvatiti da ono što je bilo normalno jučer više nije i da moramo mijenjati navike i prilagoditi se situaciji. S druge strane, dio ljudi doista zbog malih primanja ne može drugačije preživjeti nego se zaduživati. Nadaju se čudu koje će ih izvući iz krize, a osobito je teško obiteljima s djecom – kaže prof. Nazor.

Štednja kao i u EU

I sociolog dr. sc. Drago Čengić s Instituta Pilar slaže se da kod nas i pojedinci i poduzeća imaju ozbiljan problem sa životom na dug.

– Naše ambicije za materijalnim blagostanjem tako su velike da zanemarujemo financijske i granice naših sposobnosti da se nosimo s tom situacijom – kaže Čengić. Na pitanje koje su zajedničke ekonomske karakteristike Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Grčke, zbog čega se građani tih zemlja više zadužuju nego što štede dr. Iva Tomić, znanstvena suradnica sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, kaže: – Prema iznosu BDP-a po glavi stanovnika u EU su na samom začelju Bugarska, Rumunjska i Hrvatska. Grčka stoji nešto bolje, ali je ipak u donjoj polovici, u skupini istočnih zemalja članica. Prema stopi rizika od siromaštva i socijalne isključenosti na vrhu popisa ponovno se nalaze Bugarska i Rumunjska pa Grčka. Hrvatska je nekoliko mjesta niže na ljestvici, nakon Litve, Letonije i Mađarske. Samo ova dva pokazatelja sugeriraju da su ove zemlje relativno siromašne u odnosu na ostatak EU pa stoga ne iznenađuje višak zaduživanja u odnosu na štednju kod građana. Iako je Grčka u nešto boljem stanju prema visini BDP-a po glavi stanovnika, pretrpjela je dugotrajnu krizu koja se reflektirala u enormnom gubitku zaposlenosti i smanjenju dohotka. Moguće je da su stanovnici Grčke, kako bi premostili smanjenje dohotka, u tom razdoblju smanjili štednju i/ili povećali zaduživanje – kaže Tomić.

Foto: VL

Ipak, prema istraživanju Svjetske banke, dodaje, štednja naših građana je blizu prosjeka EU i znatno viša nego u Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, dok smo u zaduživanju prvi u EU. Dok se 23,4% građana zadužuje zbog kupnje nekretnine, što odgovara prosjeku EU, zaduživanje za potrebe obrazovanja, iz zdravstvenih razloga i zbog pokretanja posla u nas je iznad prosjeka EU.

– To ukazuje na to da naši građani potencijalno imaju problem u podmirenju standardnih životnih potreba poput obrazovanja i zdravlja u odnosu na prosječnog EU građanina – zaključuje Tomić.

>> Tko treba zajam, želi ga u kunama, od eura svi bježe kao vrag od tamjana

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 19

JK
ja-kan
14:47 16.05.2015.

Najsmješnija mi je rečenica "Ljudi su gladni, a ne žele se voziti tramvajem" pa tramvaje imaju samo Zagreb i Osijek a i oni svojom mrežom ne pokrivaju cijelo područje ova dva grada. Nedvojbeno je da narod teško živi dok političari rade što hoće (povlaštene mirovine, za jedan mandat steknu bogatstvo za 3 života, uhljebljavaju rodbinu i pripadnike stranke) ali me iznenađuje kako to narod sve trpi a da se ne pobuni ?

MI
miso
14:48 16.05.2015.

Što to govori? Hrvati šteda kao i EU. Istovremeno se najviše zadužuju. To nisu isti ljudi. Jedni štede - drugi gladuju. Da je raspodjela kako treba sve bi bilo u redu. Ovako? Nužne su promjene. I Vlada i Oporba rade 25 godina isto. One moraju dobiti konkurenciju (Opreku, koja je opozicija i SDP-u i HDZ-u). Samo tako se možemo izmaknuti iz žrvnja u kojem nas desetljećima melju SDP i HDZ.

VL
????
14:40 16.05.2015.

Pa sustav u kojemu netko ne bude plaćen za svoj rad sigurno nije kapitalizam. Problem je da smo mi još uvijek u realsocijalizmu gdje su neki plaćeni za nerad.