Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je danas u Muenchenu da NATO ne smije birati između obrane i dijaloga kada se radi o odnosu s Rusijom, jer su ta dva segmenta jednako važna kako bi se sačuvali mir i stabilnost.
"Rusija nam je najveći susjed i međunarodna sila. NATO ne želi sukob ali istodobno, naš odgovor treba biti čvrst. Snažno vjerujem da odgovor leži u jačoj obrani i u više dijaloga", rekao je glavni tajnik NATO-a na minhenskoj konferenciji o sigurnosti.
Naglasio je da opasnosti za NATO postoje i s istoka i s juga.
"NATO je poduzeo najveće jačanje kolektivne obrane u više desetljeća kako bi poslao jasan signal da odvrati neprijateljsku agresiju bilo da ona dolazi s istoka ili s juga, od države ili nedržavnih elemenata, konvencionalnog ili nuklearnog oružja", naglasio je.
NATO je ovaj tjedan donio odluke o jačanju u istočnom dijelu Saveza, gdje će snage biti multinacionalne i rotirat će se, a kao vrlo jasan znak solidarnosti SAD je donio planove o jačanju vojne nazočnosti u Europi, podsjetio je Stoltenberg. Na summitu u Varšavi u srpnju očekujem daljnje odluke o dodatnom jačanju obrane Saveza, kazao je.
Stoltenberg je naglasio da obrana sadrži i nuklearnu komponentu, ali dok "ruska retorika o nuklearnim snagama ima za cilj zastrašivanje", za NATO su razgovori o bilo kakvoj uporabi nuklearnog oružja usmjereni isključivo u obrambene svrhe.
NATO nastavlja smanjivati broj nuklearnog oružja, držimo ga sigurnim za odvraćanje i očuvanje mira, a ne za zastrašivanje. Naša politika balističkih raketa također je samo obrambena, rekao je Stoltenberg. "Nitko ne smije misliti da nuklearno oružje može biti korišteno kao dio konvencionalog rata, jer bi to fundamentalno promijenilo bit svakog sukoba".
Osim obrambene komponente, Stoltenberg je naglasio kako dijalog drži iznimno važnim pogotovo za pitanja gdje su razlike duboke, kao što je Ukrajina. Rekao je da se u petak susreo s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim s kojim je razgovarao o mogućnosti obnove odnosa u Vijeću NATO-Rusija.
Osim toga, danas ujutro, na rubu konferencije o sigurnosti, održan je u Muenchenu i sastanak Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine, godinu dana nakon sklapanja sporazuma iz Minska o obustavi neprijateljstva na istoku Ukrajine. Cilja susreta bio je dati dodatni poticaj provedbi mirovnog sporazuma koji dosad nije polučio željene rezultate glede prekida vatre i potpunog povlačenja oružja.
Što se tiče izazova koji dolaze s juga, Stoltenberg je podsjetio da je NATO ovaj tjedan također donio važne odluke, navodeći angažman NATO-a u Egejskom moru protiv krijumčara ljudima i jačanje obavještajnog nadzora na tursko-sirijskoj granici.
>> Svjetski političari u Muenchenu o rješenju sirijske krize i egzodusu iz Alepa
Lazljivac uzalud trosi vrijeme, jer svi znamo da je "obrambeni" NATO koji optuzuje Rusiju za agresiju, u zadnjih 20 godina napravio agresiju na 4 drzave: Afganistan, Irak, Jugoslaviju (Srbija, Crna Gora, Kosovo) i Libiju. Niti jedan od te 4 drzave koje je NATO napao, nije napala NATO pa se o nikakvoj "obrani" ne moze bauljati. Radi se o imperiajnoj formaciji koja ima za zadatak nametanje neokolonijalizma oruzanim agresijama. Trenutno su NATO clanice ukljucene u petu agresiju ovaj put protiv Sirije, zato taj lazljivac moze samo bauljati ali ne moze promjeniti cinjenice da je posljedica NATO agresija jako vidljiva u preko milijun migranata koji su upravo radi toga preplavile EU.