Analiza uloge Kolinde Grabar Kitarović

Jesmo li svjedočili predsjedničinu osvajanju drugog mandata?

Foto: Slavko Midžor/PIXSELL
Kolinda Grabar-Kitarović
Foto: Davor Javorović/Pixsell
kolinda grabar-kitarović
Foto: Davor Javorović/Pixsell
kolinda grabar-kitarović
15.01.2016.
u 19:15
Predsjednica je bila "tiha voda" spram političkih procesa, a "tvrda stijena" u poštivanju Ustava, nenametljivo odradivši jednu od svojih najvažnijih ustavnih zadaća. U toj je političkoj priči bila uvjerljivo najpozitivniji lik, i od njezina raspleta je najviše profitirala
Pogledaj originalni članak

Dobila je priliku, možda i jedinu u svome mandatu, i vrhunski ju je iskoristila. Ponijela se kao predsjednica svih građana Hrvatske! U postizbornoj drami oko formiranja nove vlasti predsjednica Kolinda Grabar Kitarović bila je "tiha voda" spram političkih procesa, a "tvrda stijena" u poštivanju Ustava te je nenametljivo, gotovo rutinski, odradila jednu od svojih najvažnijih ustavnih zadaća. Možda i stoga medijski uglavnom neprimijećeno. U toj je političkoj priči bila uvjerljivo najpozitivniji lik i od njezina raspleta je najviše profitirala. Što osobnom zaslugom, što stjecajem političkih okolnosti. Možda smo svjedočili i njezinu osvajanju drugog predsjedničkog mandata, koliko god je još prerano o tomu govoriti.

Ali njezin odnos prema Ustavu, državničko poimanje odgovornosti prema svim građanima, a ne samo onima koji su glasovali za nju, te ustrajnost i odlučnost s kojom je odradila svoju ustavnu zadaću, bit će teška prepreka njezinim protukandidatima, koliko god se i tada, kao i sada, o tome bude šutjelo u medijima. A šuti se jer su očekivanja nekih velikana političke misli bila posve suprotna i prije nego što je predsjednica "prerano" proglasila pobjednika u izbornoj noći.

I ustrajnim traženjem saborske većine odnosno 76 potpisa bila je gotovo pa nezanimljiva. Osobito nakon što su ustavnopravni stručnjaci na njezin poziv izgradili bedeme za njezine buduće postizborne odluke na Pantovčaku. Tek tu i tamo poneki analitičari priznali su joj državnički i pošten politički stav, ali je ipak pretežno percipirana tek kao nužan sporedni lik, kako i inače prolaze oni koji se drže zakona k'o pijan plota. Ako je i bilo analiza njezinih postupaka, one su uglavnom bile isforsirane i u funkciji stvaranja konflikta, bilo sa SDP-om, bilo s HDZ-om. Tko još danas smatra da je prebrzo sazivanje konstituirajuće sjednice Hrvatskog sabora bila njezina velika pogreška kojom je utjecala na političke procese? Ta je sjednica samo pokazala ono što bi se vidjelo i deset dana poslije, kad su i predsjedničini  kritičari arlaukali zbog razvlačenja političke agonije u nedogled, mudro obrazlažući kako za stanje državnih financija i gospodarstvo "vrijeme nije na našoj strani". Već tada, dok je na Pantovčaku "udarajući ritam" čekala junaka sa 76 potpisa, zamjerila se svima, pa i HDZ-u, svojom odlukom da mandat ne da relativnom pobjedniku. Međutim, ona je svoju predsjedničku rutinu odrađivala ne ulazeći ni u kakve polemike. Čak i kad joj je Zoran Milanović svojom nekulturom omogućio da se razmaše, ona je samo šarmantno slegnula ramenima dajući na znanje tom gestom kako tu nema pomoći kad je u pitanju Milanovićev karakter. Iskusila je od njega i gore, kao kad je s kašnjenjem i razgovarajući na mobitel uletio na državni sastanak koji je vodila da bi, na zgražanje nazočnih, pitao predsjednicu zašto ona sjedi na čelu stola. I na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora preko predsjednice države, vidno je ignorirajući, obraćao se predsjednici Ustavnog suda, a neprimjerena je bila i njegova "daj mi pet" ulična reakcija nakon što se katapultirao sa svoga mjesta kako bi se naslađivao završetku sjednice na jedan od načina kakav su i očekivali.

Milanović je zajedno s Peđom Grbinom imao i drugi plan, da konstituiranjem Sabora "makar i na pet minuta" i pod cijenu uvođenja zemlje u ustavnu krizu, kroz svoje tumačenje Ustava drugačije od stručnjaka ustavnog prava, "razvlasti" predsjednicu. Jer, pored "živog Sabora" što ona ima odlučivati, te su stoga uporno govorili da predsjednica ne odlučuje ni o čemu premda za ustavnopravne stručnjake nije bilo dvojbe da predsjednica o svemu odlučuje.

Sve te "igre", omalovažavanja i histerične nestašluke "zločestog djeteta" trebalo je otrpjeti i ne dopustiti da to utječe i nadjača njezin osjećaj dužnosti.

Predsjednica je bila nepokolebljiva i u trenucima kad se činilo vrlo izglednim da nitko neće imati 76 potpisa te je već pripremala svoju privremenu nestranačku vladu, premda su i u HDZ-u i SDP-u govorili da bi morala nekome dati mandat odnosno priliku da možda dobije većinu u Saboru. Naravno, da ih je poslušala, mnogi bi jedva dočekali da se obruše na nju zbog kršenja Ustava. I na kraju, HDZ-u i Mostu je dala ultimativnu 24-satnu priliku da osiguraju mandataru 76 potpisa dok je medijima i analitičarima prepustila špekulacije o tomu je li "udaranjem ritma" i s jednom solo-dionicom odsviranom s Božom Petrovom, komponirala nevjerojatan politički krešendo.

Kolinda Grabar Kitarović zapravo je zasad najveća pobjednica parlamentarnih izbora. Svi ostali, ili  već jesu gubitnici (Hrvatska raste) ili to još mogu postati (Most i Domoljubna koalicija). Sve što s bahatim i autoritativnim Zoranom Milanovićem nije mogla, sada joj se otvara mogućnost da u sinergiji s Banskim dvorima ipak realizira. Veliko je psihološko rasterećenje što se u političkom smislu riješila Milanovića i njegove ne samo ideološke isključivosti, netolerantnosti i nekoncilijantnosti, da bi umjesto njega dobila premijera s kojim ima puno zajedničkog i kad je riječ o odnosu prema domovini, sustavu vrijednosti... S obzirom i na svoje primarne stručne afinitete, njih će se dvoje nadopunjavati te kao politički tandem pružaju mogućnost za neslućene političke kombinatorike. Putevi stjecanja međunarodnog ugleda su im posve različiti, te bi se i u tom pogledu na vanjskopolitičkom planu mogli sinergijski nadopunjavati. Teško da u ovom trenutku Hrvatska može biti kvalitetnije prezentirana prema vani.

S obzirom na odnos snaga u Vladi i Saboru, na svojim bi pozicijama kao nestranačke osobe mogli dijeliti i neke zajedničke probleme te se poticati i podržavati, ako treba i sputavati, koristeći svaki svoj autoritet. Nestranački Orešković trebat će nestranačku predsjednicu, i ona njega. Predsjednica je bliska Tihomiru Oreškoviću i po tomu što je i sama na neki način došla iz dijaspore. Zbog svega toga je od svih mogućih raspleta za predsjednicu najbolji upravo ovaj s nestranačkim premijerom jer bi u bilo kojoj drugoj kombinaciji njezina pozicija bila manje ili više marginalizirana.

>> Predsjednica će u novim okolnostima i dalje jačati svoju poziciju

'BULJI U NETFLIX, U KAMPANJI GA IGNORIRALI...'

Ponižavajući posljednji dani u uredu američkog predsjednika: Kako je Biden ostao usamljen i nepoželjan

Bidenov se život dramatično promijenio u posljednja tri mjeseca. Nakon što je ušao u godinu inzistirajući da je dovoljno spreman da se ponovno kandidira i pobijedi Trumpa, Biden je ipak odustao od predsjedničke utrke 21. srpnja, podržavši Kamalu Harris za predsjednicu.  Tada je u roku od samo nekoliko sati, Biden (81) - prestao biti relevantan

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

RA
ravko1952
07:54 16.01.2016.

Izvrsna analiza. Gotovo je šteta što ima premium status. Ovaj tekst bi puno više neupučenih trebali pročitati.