Jesu li Hrvati antisemiti?

Svaki treći Hrvat ima antisemitske stavove, proizlazi iz globalnog istraživanja koje je, na dosad nezabilježeno masovan način kroz 11 stereotipnih pitanja o Židovima postavljenih ispitanicima u 101 zemlji svijeta, provela židovska nevladina organizacija iz Amerike Anti-Defamation League (Liga za borbu protiv klevete). Globalni rezultat pokazuje da 26 posto, odnosno svaki četvrti čovjek u svijetu ima antisemitske stavove.

“Previše govore o holokaustu”

Polovica Hrvata (51 posto) sklona je vjerovati da “Židovi i dalje previše govore o onome što im se dogodilo u holokaustu”, polovica (točno 50 posto) slaže se s tvrdnjom da su “Židovi lojalniji Izraelu nego zemlji u kojoj žive”, a 14 posto Hrvata smatra da je vjerojatno točna i antisemitska predrasuda da su “Židovi odgovorni za većinu svjetskih ratova”.

To su samo tri od 11 negativnih stavova koji su ponuđeni ispitanicima na izjašnjavanje o tome smatraju li ih točnima ili ne. Ispitanici koji su odgovorili “to je vjerojatno točno” na barem 6 od 11 ponuđenih stereotipa proglašeni su u ovoj anketi ljudima koji imaju antisemitske stavove.

Ostali ponuđeni stavovi u anketi bili su: Židovi imaju preveliku moć u poslovnom svijetu (52 posto Hrvata se slaže s time), Židovi imaju preveliku moć na međunarodnim financijskim tržištima (56 posto Hrvata se slaže), Židove ne zanima što se događa bilo kome drugome osim njima (30 posto Hrvata se slaže), Židovi imaju preveliku kontrolu nad globalnim pitanjima (37 posto Hrvata se slaže), Židovi imaju preveliku kontrolu nad američkom vladom (40 posto Hrvata se slaže), Židovi smatraju da su bolji od drugih ljudi (27 posto Hrvata se slaže), Židovi imaju preveliku kontrolu nad globalnim medijima (31 posto Hrvata se slaže), ljudi mrze Židove zbog načina na koji se Židovi ponašaju (25 posto Hrvata se slaže).

Liga za borbu protiv klevete (ADL) još od 1964. provodi istraživanja javnog mišljenja u Americi koristeći ovih 11 pitanja, odnosno stavova koje testiraju među anketiranim građanima. Ali ovo je prvi put da su takvu vrstu ankete proveli u čitavom svijetu.

Grčka – 69 posto antisemita

U 101 zemlji i teritoriju na svim nastanjenim kontinentima ispitano je nešto više od 53 tisuće ljudi. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno između 13. prosinca 2013. i 1. veljače 2014. na uzorku od 511 građana koji su anketirani telefonski.

– Ostali smo duboko razočarani antisemitizmom u mnogim zemljama u kojima smo se nadali da ćemo vidjeti niže brojke, posebno u nekim istočnoeuropskim zemljama koje su iz prve ruke iskusile rat i holokaust – rekao je direktor ADL-a Abraham H. Foxman u pisanoj izjavi za medije. Usporedba antisemitskih stavova u Hrvatskoj sa stavovima u drugim europskim zemljama na čijem su teritoriju tijekom 2. svjetskog rata bili prepisani nacistički antisemitski zakoni pokazuje da su današnji Hrvati u većoj mjeri antisemiti nego Nijemci ili Talijani, a u manjoj mjeri nego Mađari ili Bugari.

Kao kontinent ne možemo si dopustiti da ponovno budemo pasivni svjedoci

U Gazi čak 93 posto antisemita

Globalno, najveća koncentracija antisemitskih stavova pronađena je u arapskim zemljama na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. U Palestini, odnosno na Zapadnoj obali i u Gazi, riječ je o 93 posto, u Jemenu 88 posto, Alžiru i Libiji 87 posto… Takvi stavovi u arapskim zemljama nisu iznenađujući, no naručitelji ankete kažu da ih najviše iznenađuje globalni prosjek od 26 posto, kao i visok postotak antisemitizma u istočnoj Europi. Prosjek je za istočnoeuropske zemlje 34 posto, a za zapadnoeuropske 24 posto. Grčka, koja je smještena u zapadnu Europu, ima uvjerljivo najveći postotak antisemitizma na čitavom Starom kontinentu – 69 posto. U Poljskoj je taj postotak 45, u Bugarskoj 44, a Srbija je sa 42 posto četvrta po antisemitizmu u čitavoj Europi, istočnoj i zapadnoj. Za njom slijedi još jedan hrvatski susjed, Mađarska, sa 41 posto. U BiH je ovo globalno istraživanje otkrilo 32 posto građana s antisemitskim stavovima, u Crnoj Gori 29 posto, u Austriji 28 posto, u Sloveniji 27 posto, u Italiji 20 posto… Najmanji postoci u Europi su u Švedskoj (4) i Nizozemskoj (5), a najmanji u svijetu su Laos (0,2) i Filipini (3).

U Njemačkoj je ovo istraživanje detektiralo 27 posto građana s antisemitskim stavovima.

– Nadamo se da će ovakvo, dosad nezabilježeno istraživanje poslužiti kao poziv na buđenje vladama, međunarodnim institucijama i savjesnim građanima. Antisemitizam nije samo relikt prošlosti nego sadašnja pojava – rekao je u povodu objave rezultata predsjednik ADL-a Barry Curtiss-Lusher.

U mnogim od zemalja u kojima je ovim istraživanjem detektirana visoka prisutnost antisemitizma takvo raspoloženje vidljivo je i na političkoj sceni. Na posljednjim izborima za Europski parlament u Francuskoj je pobijedila Nacionalna fronta, stranka obitelji Le Pen koju mnogi povezuju s antisemitizmom, a zbog takve percepcije Marine Le Pen nije uspjela pronaći dovoljno saveznika za formiranje kluba zastupnika u EP-u. Na europskim izborima zastupnička mjesta u EP-u osvojile su i neonacističke stranke u Grčkoj, Mađarskoj i Njemačkoj.

Muslimanski napadi po Europi

Nekoliko dana prije europskih izbora u Belgiji je u oružanom napadu na židovski muzej ubijeno četvero ljudi, a napadač je bio inspiriran antisemitizmom. Za napad je, naime, osumnjičen Mehdi Nemmouche, mladi musliman iz Francuske koji je postao radikalni antisemit tijekom svoga boravka u Siriji. Još jedan mladi musliman koji mrzi Židove izveo je teroristički napad u židovskoj školi u francuskom gradu Touluseu 2012., gdje su ubijeni jedan rabin i troje djece. Prema jednoj francuskoj anketi, više od 75 posto Židova koji žive u Francuskoj razmišlja o preseljenju iz te zemlje.

– Kao kontinent ne možemo si dopustiti da ponovno budemo pasivni svjedoci. Moramo uvidjeti opseg problema, shvatiti uzroke i pokušati učiniti nešto da ga zaustavimo. Nulta tolerancija – piše u komentaru za list Guardian profesorica Noreena Hertz s University College of London. Ona smatra da antisemitizam u Europi izvire s tri strane. Prvo, programski i fizički napadi na Židove dolaze od radikalnih desničara, no pomalo je neobična druga linija napada, a to je, prema Noreeni Hertz, linija koja ide s liberalne ljevice. Mnogi liberalni ljevičari koji ne odobravaju politiku države Izrael prema Palestincima raspiruju plamen antisemitizma, smatra prof. Hertz. I treća je linija napada od islamskih ekstremista. Te tri snage nisu uvijek odvojene, već se u nekim primjerima nadopunjuju i djeluju zajedno. Na tipičnom europskom javnom prosvjedu protiv Izraela vidjet ćete pripadnike krajnje desnice, liberalne ljevice i islamske ekstremiste, naglašava Noreena Hertz.