Identitet Karlovca, znanog po izdašnim zelenim površinama i vrijednoj arhitekturi, počiva i na javnim plastikama koje daju umjetničko-estetski doprinos urbanizmu i imaju komemorativnu ulogu, kažu u Gradu.
Grad vlasnik 35 skulptura
Nakon što su ukradeni Koranska nimfa iz Bosanskog magazina i iz otvorenog prigradskog skladišta jedne tvrtke pet brončanih figura sa središnjeg antifašističkog spomenika miniranog 1991., ostaje pitanje kako se Grad brine za svoje skulpture.
Zatražili smo od njega popis javne plastike u njegovom vlasništvu. Radovan Radovinović, karlovački kulturni radnik, koji je kao direktor Kulturnog centra Zorin dom osnovao Fond “13. srpanj” 1967. s namjerom prikupljanja sredstava za kupnju i postavljanje skulptura, smatra da valja provesti dvije istrage.
– Ako policijska prođe bez rezultata, upravna mora odgovoriti tko je kriv. Odgovorne valja sankcionirati – smatra Radovinović, zaslužan za postavljanje Majke autora Ivana Meštrovića, Prvih koraka Frane Kršinića, Ljubavnika Ante Despota i Dunje iz Montreala Koste Angelija Radovanija.
Dodaje da bi nestanak figura boraca bio isključen kada bi strane koje su ih predale, odnosno preuzele na čuvanje, bile odgovorne. Pretpostavlja da je Koranska nimfa u Bosanski magazin smještena po pravilima, ali i ostavlja mogućnost da je spremljena s bezvrijednim stvarima.
Podsjeća da je, naravno manjih dimenzija, dijeljena dobitnicima Nagrade Grada, pa ga je moguće obnoviti u punoj veličini po manjem modelu.
–“Nimfa” je napravljena i kupljena za javni prostor, a posljednjih dvadesetak godina tretirana je kao da je komorna, za izlaganje u zatvorenom. Da je postojala strast za struku, odavno bi bila na Korani, kao i znamenite skulpture uz obalu u Kopenhagenu i Opatiji – smatra Radovinović.
Grad je vlasnik 35 većih skulptura ili skupine manjih. Spisak počinje Miljokazom, znamenom ekonomskog razvoja, a završava spomenikom nerođenoj djeci iz 2009., možda i simbolom današnjeg stanja grada.
Po ratu, izrađena je i kosturnica za stradale domobrane u Drugom svjetskom ratu, odlično prihvaćeni spomenik braniteljima u Domovinskom ratu, fontane na Korzu i u Domobranskoj, Spomenik žabi i Leptir Danijela Butale. Ta djela kradljivci još nisu ‘stigli’.
Na spisku javne plastike u vlasništvu Grada koji nam je poslan iz gradske uprave, je i Prizemljeno sunce Ivana Kožarića, koje se od 1994. godine nalazi u Bogovićevoj ulici u Zagrebu. Poznato je da je to sunce preseljeno iz Karlovca. Izrađeno je 1971., postavljeno je kod hotela Korana 1976, a za rata je prebačena u metropolu.
Karlovačko vlasništvo na zagrebačkoj špici
– Za pretpostaviti je da se ova skulptura samo privremeno nalazila izložena u Vrbanićevom perivoju, te nema realnih izgleda da se vrati – kažu u Gradu. Zašto ne, ako je karlovačka imovina?