Jesu li somalski gusari novi ‘teroristi’ koje treba povješati?

Protekli tjedan vjerojatno je bio ključan u recentnoj povijesti gusarstva. Nakon nekoliko mjeseci zatišja, samo u nekoliko dana došlo je do velikog preokreta na obalama Somalije. Sve je počelo s američkim kapetanom Phillipsom, čiji su brod gusari prije gotovo dva tjedna napali 260 nautičkih milja od obale Somalije. Posada je uspjela vratiti nadzor nad brodom, a gusari su za taoca uzeli kapetana, koji se navodno sam ponudio kako bi zaštitio posadu.

Sve do nedjelje bio je u rukama gusara, dok u specijalnoj akciji američkih marinaca nije oslobođen, pri čemu su snajperisti usmrtili trojicu gusara. Četvrti je preživio, i to je prvi put u modernoj povijesti da SAD u pritvoru drži gusara koji je napao američke građane. Samo nekoliko dana poslije somalski su pobunjenici ispalili raketu na zrakoplov američkog kongresnika Donalda Paynea u trenutku dok je letio iznad somalske prijestolnice. Bio je doputovao u Mogadishu u ponedjeljak, gdje se sastao sa somalskim premijerom, a zatim i s predsjednikom, razgovarajući upravo o gusarskim napadima u somalskim vodama i o “načinu pomoći međunarodne zajednice somalskoj prijelaznoj vlasti”.

Spašavanje kapetana
Oni koji su gledali Black Hawk Down (Ridley Scott, 2001.), vjerojatno se sjećaju da je posljednji put situacija ovako alarmantna bila 1993., kada je poginulo 18 američkih vojnika, a SAD je doslovno protjeran iz Mogadishua. Clintonova je administracija otad odlučila bitno smanjiti svoju prisutnost u Trećem svijetu te preuzela svojevrsnu politiku neupletanja, pa se tako, među ostalim, u međuvremenu dogodila i Ruanda u kojoj je poginulo između 800.000 i milijun ljudi (a međunarodna zajednica, baš kao i u slučaju Srebrenice, nije učinila ništa).

Sve do prije nekoliko dana, kada je SAD odlučio spasiti američkog kapetana, ta je politika neupletanja još uvijek bila na djelu. Zato neki komentatori ovaj događaj već sada proglašavaju prvim velikim potezom Obame, koji je naglasio odlučnost SAD-a da se “zaustavi rast gusarenja u toj regiji”. Nekoliko dana poslije, vlasnik talijanskog remorkera koji su oteli somalski gusari, a na kojem je među članovima posade i jedan Hrvat, rekao je da se divi američkoj operaciji kojom je oslobođen oteti američki kapetan te da se nada sličnom spašavaju svoje posade.


Foto: Reuters

Novinari, politički komentatori i generali u SAD-u toliko su entuzijastični da već sada naglašavaju potrebu da se somalski gusari poistovjete s teroristima. Još je potkraj prošle godine u Wall Street Journalu objavljen članak pod naslovom “Zašto više ne vješamo gusare?”, a prije samo par dana isti se časopis zalaže da jedini preživjeli iz okršaja snajperista bude “prebačen u Guantanamo i zatvoren kao ‘neprijateljski vojnik’ ili kako god administracija Obame preferira zvati teroriste”.

Jedan članak objavljen u Legal Affairs pod nazivom “Kako razmišljanje o teroristima kao gusarima može pomoći da pobijedimo u ratu protiv terora” već je 2005. godine anticipirao taj zanimljivi okret: ako su teroristi isto što i gusari, onda su i gusari zapravo isto što i teroristi. Kao i teroristi, gusari također imaju hibridni status u zakonu, jer nisu obični kriminalci niti su državni subjekti, tako da se na njih ne odnose ni domaći ni međunarodni zakoni. Međutim, ipak postoji problem.

Prezreni na svijetu
Somalski gusari nisu teroristi iz najmanje dva razloga. Prvo, za razliku od terorista, oni nemaju ideologiju poput islamskog fundamentalizma – njihova jedina “ideologija” jest novac, a kada su potkraj prošle godine oteli ukrajinski tanker s 33 sovjetska tenka, gusari su ih odbili dati islamističkim fundamentalistima s argumentom da će ovi samo pogoršati stanje u zemlji. Drugo, somalski gusari nisu brutalni kriminalci, već neizbježan nusproizvod američke vanjske politike. Naime, upravo je SAD sukrivac da od 1991.

Somalija živi u konstantnom građanskom ratu te da, prema procjenama UN-a, gotovo tri milijuna Somalaca živi na rubu gladi. Da bi situacija bila gora, upravo je SAD, uz pomoć europskih kolega, odlaganjem otpada i nelegalnim ribarenjem uništio vode Somalije. U jednom od rijetkih intervjua sa somalskim gusarima, jedan od njih kaže: “Ocean je naša vlada. Nema zakona koji nam dopušta da otimamo brodove. Ali ono što nas motivira jest život, jer mi smo ljudi koji smo živjeli od mora.”

Somalski gusari nisu “dobričine” ili novi antiglobalisti, ali oni jednako tako nisu ni “teroristi”. Oni su prije “prezreni na svijetu”, kako je narod Afrike još davno opisao Franz Fanon, jer jednostavno pokušavaju preživjeti, i to posljedice u koje ih je uvalio Prvi svijet.

Da je situacija danas zabrinjavajuća potvrđuje i Hillary Clinton, koja je prije nekoliko dana bila u Maroku, gorljivo skupljajući “saveznike” za novi “rat protiv gusara”. Istodobno, SAD navodno već razmišlja o napadanju gusarskih baza na kopnu, što bi doista moglo označiti prijelomni trenutak nakon neslavne epizode iz 1993. Možda SAD gusare uskoro doista uspije pretvoriti u nove “teroriste”, a Somaliju u novi Bliski istok.

Pomalo neočekivano, osoba koja je (još u 5. stoljeću!) najbolje sažela pitanje somalskih gusara jest sv. Augustin, koji u svojoj knjizi De civitate Dei postavlja ovo pitanje: “Ako se ne drže pravde, što su kraljevstva nego velike pljačkaške bande? A što su pljačkaške bande nego mala kraljevstva?” Sv. Augustin navodi i slučaj zarobljena gusara koji je doveden pred Aleksandra Velikog. Kad ga je veliki vladar upitao što gusar misli pod time da “vlada morem”, ovaj mu je odgovorio: “Isto što i ti kada tvrdiš da vladaš čitavim svijetom; ali zato što ja to činim malim brodom, mene nazivate pljačkašem, a zato što ti to činiš velikim brodom, tebe nazivaju vladarem.” Nije čudno da je odgovor somalskoga gusara na pitanje zašto otimaju brodove veoma sličan tom gusaru iz 4. stoljeća prije Krista: “Ocean je naša vlada.” Možda je došlo vrijeme da se slavno Brechtovo pitanje “Što je pljačka banke u usporedbi s osnivanjem banke?” pretvori u: Što je pljačka broda u usporedbi s osnivanjem mornarice? Ili: Što je pljačka broda u usporedbi s pljačkama Prvog svijeta?