- Za vrijeme kontaminacije i utjecaja radioaktivnog izotopa joda, u preventivne svrhe može se koristiti mineralna voda Filipan-1, u količini od 0,05 do 0,1 litre dnevno. Već pola decilitra sadrži 0,4 miligrama joda, a to je četverostruka količina potrebnog dnevnog unosa stabilnog joda u organizam. Prema analizi iz 1995. godine, ta voda sadrži 8,014 miligrama joda u litri – opisao je dipl. ing. Radovan Čepelak, voditelj Odjela za balneoklimatologiju Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar, Medicinskog fakulteta, vodu koju Josip Filipan crpi u gornjem Međimurju.
Tik uz poznati Spa & Golf Resort Sveti Martin, postariji gospodin Filipan ima poveću parcelu na kojoj je 1995. godine napravio registriranu bušotinu do dubine od 120 metara.
- Imao sam nekakvu intuiciju. Mjesec dana smo to radili. Stručnjaci kažu da smo pogodili rasjekotinu, koja se proteže iz veće dubine – kaže. Voda koja je potekla imala je miris petroleja. Naime, u neposrednoj se blizini prije nešto manje od sto godina tražila nafta, a i Filipanova voda spada u “naftne vode”.
Za psorijazu, akne, prhut...
Spomenuta balneološka analiza utvrdila je da je riječ o mineralnoj, jodnoj, fluornoj, natrijevo-kloridno-hidrokarbonatnoj hladnoj vodi. Njenu su vrijednost prvo isprobali na poznaniku koji je imao psorijazu. Zbog brojnih sastojaka zdravstveno područje primjene vode je široko – psorijaza, neurodermitis, reuma, proširene vene, želučano-crijevne smetnje, istegnuća mišića, opadanje kose, akne, prhut…
No u trenutku kad na jednom dijelu svijeta nuklearne elektrane kolabiraju (Fukushima), a u našoj neposrednoj blizini zaustavljaju rad preko noći (Krško), jod je među češće spominjanim riječima u svakodnevnom govoru. Naime, jod je potreban organizmu i to 0,1 miligram dnevno.
Opasan je izotop radioaktivnog joda
- U slučaju nuklearne katastrofe ili napada, osim primarne radijacije na samom mjestu događaja, može se pojaviti sekundarna radijacija u obliku radioaktivnog oblaka. On sadrži razne radionuklide, od čega je za čovjeka najopasniji radioaktivni jod, tj. njegov izotop-i. On može doći na hranu ili vodu i ući u čovjekovo tijelo. Deponira se u štitnjači ili nekom drugom organu i svojim raspadom, zračenjem beta i gama zraka, ugrožava ljudski organizam – objašnjava dipl. ing. Čepelak.
Ulazak radioaktivnog joda u tijelo može se spriječiti uzimanjem stabilnog joda koji se ne raspada – putem hrane, pića ili jodnih preparata. Između ostalog, mogu se piti i mineralne vode koje sadrže jod, tj. jodne vode. Ukoliko je tijelo zadovoljilo (pa i premašilo) dnevnu potrebu za jodom, neće biti sklono uzeti radioaktivni.
Upravo zbog potreba ljudskog tijela jod je u fokusu, iako se za Černobila najviše spominjao cezij. No tijelo nema potrebu za cezijem, kao što ima za jodom. Za nuklearne havarije svaki je preparat stabilnog joda jednako vrijedan (tablete, jodne vode…), iako neki tvrde da tablete s jodom nisu zdrave. No prednost Filipanove vode je u tome što ima i druga ljekovita svojstva.
Malo je takvih izvora u Hrvatskoj
- Malo ima takvih izvora s jodnom vodom u Hrvatskoj. Od stotinjak, možda ih je deset. Najveća je količina u sisačkoj jodnoj vodi, čak 58 miligrama po litri. Nekad se tamo radio i elementarni jod, vadio iz vode. No danas toga nema u Hrvatskoj – kaže Čepelak te dodaje da ga brine što po ljekarnama ne vidi ni jodne preparate.
Filipan je svoju vodu godinama davao “na kante”, a posljednjih je sedam godina stavlja u boce od 2 i 5 litara. Nema snažnu distribuciju, obitelj vodu reklamira putem web stranice i Facebooka. Kad ga netko nazove, isporuči mu.
- Voda sama navire. Dnevno stotinjak litara, a s crpkom, kad bih imao tržište, mogao bih izvući i više od 500 litara – kaže Filipan. Dodaje da vodu neki piju, neki stavljaju obloge, a neki oboje. Kao i sve što je zdravo, voda ne “obara” s nogu okusom. Zbog svoga mineralnog sastava slankasta je, a kao naftna voda ima miris po petroleju. Jedna farmaceutska tvrtka od njegove vode izrađuje i ljekovite kreme.
Kad je pomiješaš s vinom štiti i od aliena.