Kampanja izvanrednih izbora u Velikoj Britaniji očekivano je dinamična. Pa čak i malo više od toga. Najprije je BBC-jeva debata između lidera četiri najutjecajnije političke strane, Borisa Johnsona, Jeremyja Corbyna, liberalke Jo Swinson te Nicole Sturgeon iz Škotske nacionalne stranke pokazala kako sam Brexit nije uspio zauzeti kompletan predizborni diskurs, već se britanski građani brinu i oko ekonomije, zdravstva te politike podijeljenog društva. Pa je tako Boris Johnson došao na udar BBC-jeve publike zbog rastućeg broja djece koji žive u lošim materijalnim uvjetima, odbijanja nadzora nad njegovim postupcima, odbijanja da objavi parlamentarni izvještaj o ruskim pokušajima miješanja u britansku politiku pa i vrijeđanja u javnim istupima.
Program ne samo o Brexitu
Jasno, svi njegovi odgovori bili su negativni, a odmah je nastupila i optužba kako je BBC sastavio pristranu publiku. No, britanskog premijera to nije omelo kao što mu izgleda nije naškodilo u popularnosti. Objavio je manifest Konzervativne stranke o izlasku iz Europske unije, ali i drugim mjerama. Gleda to kao važan potez prema pobjedi na izborima 12. prosinca, a onda i konačnog izlaska iz Europske unije 31. siječnja.
– Jedva čekam predstaviti naš manifest – napisao je Johnson na Twitteru.
– Razvili smo jasan plan koji poštuje referendum, konačno sve završava te nam dopušta da krenemo naprijed i usredotočimo se na stvarne koristi za vas i vaše obitelji – prenosi njegove riječi agencija AFP. Čini se da njegova strategija funkcionira. Po anketi koju je objavio Sunday Times, konzervativci će na predstojećim izvanrednim izborima ostvariti odlučujuću većinu što Veliku Britaniju znatno približava izlasku iz Europske unije. Po ovoj širokoj anketi provedenoj na 270.000 Britanaca, Konzervativna stranka imala bi barem 349 mjesta u House of Commons, što je za najmanje 57 više nego što imaju sada, te parlamentarna većina od 48 mjesta, moguće i okruglih 50. Laburisti bi dobili 213 mjesta, odnosno za 30 manje nego što imaju sada. Kao treća stranka po važnosti pojavljuje se Škotska nacionalna stranka koja bi dobila 49 mjesta, odnosno 14 više nego što je imala. Liberalni demokrati dobili bi 14, velška stranka Plaid Cymru pet, a Zeleni jedno mjesto Konzervativci ostvaruju 42 posto ukupnog broja glasova, što je za 12 posto više od Laburista, pokazala je ta anketa koju je proveo YouGov. U svemu je Johnsonu pomogao i Nigel Farage sa svojom strankom Brexit koji je odlučio kako će povući svoje kandidate za mjesta u Parlamentu te na taj način ne dolazi do podjele glasova pro-Brexit stranaka.
– Nećemo se natjecati za ta mjesta koja su na prošlim izborima osvojili Konzervativci, nego ćemo se usredotočiti na ona koja su osvajali Laburisti te ostale stranke, rekao je ranije ovog mjeseca Farage odustajući tako od pokušaja da stvori pro-brexitovski savez s Johnsonom.
Uspijeva populizmom
Sam britanski premijer u predizbornom programu svoje stranke daje obećanja na razini čistog populizma. Neće biti povećavanja poreza, davanja za zdravstveno i socijalno ili PDV-a. Ovakvim obećanjima se Johnson nada “zakucati” nadmoćnu pobjedu nad Laburistima jer se obraća glasačima upravo na pitanjima pri kojima je dobivao najviše kritika s centra i ljevice. Jer, program Laburista kaže kako treba podići poreze najbogatijima kako bi se ojačala socijalna država. U njihovu se manifestu još obraća i drugim temama socijale i zdravstva, okoliša i, naravno, Brexita, odnosno novog referenduma. Sada se, ipak, vidi kako predstavljanja takvog programa nije Laburistima donijelo ništa pa ispada da ih Jeremy Corbyn vodi prema najlošijem izbornom rezultatu od 1983. godine kada ih je vodio Michael Foot. Johnson obećava i 20.000 više policajaca, znatno veća izdvajanja za zdravstvo te druge financijski izdašne mjere. Iako mikroanalize iste ankete pokazuju da bi Johnson zapravo svoje mjesto u Parlamentu mogao – izgubiti kako je to u analizi prikupljenih YouGovovih podataka označila agencija Datapraxis a primijetio medij The New Statesman.
fascinira da u zemlji koja ima parlamentarnu demokraciju više od 400 godina, izabrani političari nisu smatrali obvezom provesti u djelo rezultate provedenog referenduma i ispoštovati direktnu volju birača. i da i dalje misle da su baš oni, a ne narod, tzv. birači, ti koji odlučuju i koji mogu o nečemu odlučivati. očito je medijska haranga prejaka, i lobiji, stari 200-300 godina, nadmoćniji narodu. on je svoje rekao, a cijela plejada političara u oba doma nije bila dostojna to provesti. sve osim žestoke kazne na izborima bit će bezveze.