Kolumna

Još jedan dokaz da ni najčuvanija mjesta nisu sigurna

Foto: Press Association/Pixsell
tobias ellwood, london, napad
Foto: Press Association/Pixsell
tobias ellwood, london, napad
Foto: Press Association/Pixsell
napadač iz londona
Foto: Press Association/Pixsell
tobias ellwood, london, napad
Foto: Press Association/Pixsell
tobias ellwood, london, napad
Foto: Press Association/Pixsell
napad u londonu
Foto: Press Association/PIXSELL
napad u londonu
Foto: Reuters/PIXSELL
francuska policija
23.03.2017.
u 08:45
Britanske snage sigurnosti se očito nisu snašle kada je napadač počeo divljati po mostu
Pogledaj originalni članak

Jučerašnji napad u Londonu pomno je planiran, što pokazuju tri stvari. Prvo, udar je izveden na jednom od najpoznatijih mjesta Londona. Drugo, izveden je u sred dana, u vrijeme kada se u okolini Big Bena nalazio veliki broj prolaznika i turista. I treće, napadač je znao da će umrijeti. Jer gotovo da nije bilo ni teoretske šanse da, nakon što izbode jednog od stražara pred ulazom u Westminstersku palaču, ne bude istog trenutka zasut mecima.

Londonska policija uvijek je pokušavala izgraditi svojevrsni prikaz nevidljivosti na ulicama grada, ne dozvoliti da se prolaznici osjećaju kao u Izraelu gdje su prometnice često pregrađene barikadama, a kontrole dokumenata ali i pretresi na ulici svakodnevna pojava.

Vjerojatno je i to razlog relativno spore reakcije britanskih snaga sigurnosti koje se očito nisu istoga trenutka snašle kada je napadač počeo divljati po mostu na kojemu seu se nalazile stotine prolaznika. Ipak, ovaj napad još je jasnije pokazao u kakvom su rasulu islamističke terorističke grupe na području Europe.

Jer dok su prije dvanaest godina islamisti zasuli londonsku podzemnu željeznicu bombama pri čemu je poginulo 56, a ranjeno preko 780 osoba, ovaj puta ograničili su se na napad nožem i automobilom, jer drugih mogućnosti očito nisu imali.

Teroristi spuštaju složenost napada da bi ih uopće mogli izvesti. Ne komuniciraju e-mailom ili mobitelima, ne koriste vatreno oružje već ono što se može bez pobuđivanja sumnje nabaviti u svakoj trgovini, i sada su i spremni umrijeti kako bi izvršili misiju što je prije nekoliko godina prije bio izuzetak nego pravilo. Ujedno, broj žrtava svakim je napadom sve manji što pokazuje da sustav sigurnosti zapada ipak funkcionira. 

>>On je 'apsolutni junak' napada na London. Britanski političar prvi pokušao spasiti život policajcu

>>Terorizam u Londonu. Među poginulima policajac i napadač

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

TO
tomislav10
09:09 23.03.2017.

Samoubilačke akcije vrlo je teško spriječiti. Svatko može sjesti u auto i početi gaziti ljude, službe mogu pratiti najistaknutije sumnjivce, ali ne mogu sve, to je svima jasno. Ove stvari će se događati sve dok bude osoba kojima vlastiti život nije bitan i koji su zadojeni ideologijom.

DU
Deleted user
09:48 23.03.2017.

Potpuno nemoguće je ovaj problem riješiti nekakvom vrstom sile, nego treba naći političko riješenje. Danas na primjer u Marseju (Francuska) postoje dijelovi geada u kojima muslimani rade šta hoće, to znam iz prve ruke od čovjeka kojem su uzeli skuter jer im se svidio. Policija je sretna samo da se ne pobune i ne smije im ništa. A takvih primjera ima puno.

Avatar nekakav
nekakav
09:04 23.03.2017.

a što bi policija trebala raditi? na svaki znak sumnjivog ponašanja reagirati, prazniti trgove, ulice, poslati vojsku sa dugim cijevima, oklopnjacima..? već sad kontroliraju brzinu, pa evo, i dalje se vozi prebrzo, i radi brzine stradavaju ljudi. koje je to mjesto jako čuvano u londonu? čuvane su samo zgade, i može se pratiti samo ulazak i izlazak. a da ćeš grad čuvati, smiješno uopće i očekivati. uostalom, u engleskoj je dio policijskih poslova privatiziran. pošto država nema novca za plaćati privatnike tolko kolko oni hoće, smanjuje se i razina 'usluge'. zapad ne kuži da se on mora mijenjati, maknuti prste iz drugih zemalja i prestati tlačiti druge narode. al očito bude morao skužiti na puno teži način. sličniji načinu na koji su te sirote narode pokoravali. i ne, englezi nisu nevina djeca, njihova osvajanja su bila malo žešća. pitajte ih za burske ratove, akcije po indiji. robovi ustaju, al bogata kasta to nikad nije shvatila na vrijeme.