Sve toplija mora razlog su seljenja tisuća morskih vrsta od ekvatora prema Zemljinim polovima što prijeti morskim ekosustavima i opstanku čovjeka koji o njima ovisi, objavili su znanstvenici u ponedjeljak.
Usporedba podataka o gotovo 50.000 vrsta tijekom tri 20-godišnja razdoblja do 2015. otkriva da je egzodus iz tropskih mora ubrzan, napisali su u radu objavljenom u časopisu PNAS.
Tropska mora dugo su bila stanište iznadproporcionalnog dijela morskog života no ta bi raznolikost mogla nestati ako se ne zaustave klimatske promjene, upozorili su autori studije.
"Globalno zagrijavanje mijenja život u oceanima već najmanje 60 godina", kazao je voditelj istraživanja Mark Costello, profesor biologije mora na Sveučilištu Auckland za AFP.
"Naše analize pokazuju pad broj vrsta od oko 1500 na ekvatoru", dodao je. "To će se nastaviti tijekom ovog stoljeća no tempo će ovisiti o tome koliko hoćemo, ili nećemo, ograničiti emisije stakleničkih plinova."
Migracije prema polovima izraženije su sjeverno od ekvatora gdje se oceani zagrijavaju brže nego na južnoj polutki.
Pojava je izraženija kod ribljih vrsta nego kod vrsta koje žive na morskom dnu.
"Sjedilačke vrste se mogu kretati jedino tijekom faze života u kojoj lebde pa za migracije prema polovima trebaju smjene generacija", objasnio je Costello.
Za razliku od njih vrste koje žive u otvorenim morima "mogu se čitav život kretati s vodenim masama".
Morski život u tropskim morima smanjuje se kad prosječne godišnje temperature mora porastu iznad 20 do 25 Celzijeva stupnja, utvrdila je studija.
40-postotni pad do sredine stoljeća
"Vrste nestale iz tropskih mora vjerojatno, sa zagrijavanjem suptropskih mora, slijede svoja temperaturna staništa", kaže koautor istraživanja David Schoeman, profesor ekologije na južnoafričkom sveučilištu Nelson Mandela u Port Elizabethu.
Fosilni ostaci pokazuju da se isto dogodilo prije 140 000 godina, zadnji put kad su globalne površinske temperature bile visoke kao sada.
Na temelju podataka iz otvorenog informacijskog sustava o bioraznolikosti oceana statistička studija ne proučava kako će se pojedine vrste prilagoditi novom okolišu.
Općenito, bolji su izgledi za vrste koje borave u otvorenim morima, pokazala su ranija istraživanja.
Utjecaj na komercijalne vrste riba u tropskim morima ne analizira se, no jasno je koji će dijelovi svijeta biti najpogođeniji.
"Indonezija i drugi narodi u blizini ekvatora poput Zapadne Afrike imaju najviše za izgubiti jer se njihovi riblji fondovi mogu jedino smanjivati" zbog toga što nove riblje vrste neće nadomjestiti odlazeće, kaže Costello.
Širom svijeta oko 1,3 milijarde ljudi živi u priobalnim tropskim područjima od kojih se mnogi oslanjaju na ribarstvo kao izvor hrane.
Nedavni rad objavljen u časopisu Nature procijenio je da će se maksimalni potencijalni ulov riba u tropskom pojasu u tzv. isključivim gospodarskim zonama do 370 kilometara od obale smanjiti 40 posto do sredine stoljeća ako se globalno zagrijavanje ne zaustavi.
U većini pacifičkih otočnih zemalja ulov prugaste i žutoperajne tune, riba koje se najviše izvoze, smanjit će se do 40 posto po istom scenariju, dok će se broj riba iz koraljnih grebena koje se konzumiraju lokalno još više smanjiti.
Klimatske promijene su normalni prirodni proces ,koje su se uvijek događale sa covijekom ili bez njega i covijek ih ne može zaustaviti . Kada bi se potrošile sve pare svijeta u nadi da se klimatske promijene zaustave to bi imalo uticaj kao kada bi se jedan covijek pomokrio u ocean .