Za razliku od prošeka i terana zbog kojih se još uvijek lome koplja hoće li i pod kojim uvjetima na tržište Europske unije, hrvatskom portugiscu tamo je odzvonilo. Ugovorom o pristupanju EU, u nas, naime, uopće nije priznata sorta vina portugizac te je, nakon što je Hrvatska ušla u EU, od 1. srpnja ove godine dopušteno tek stavljanje na tržište ili izvoz u treće zemlje preostalih zaliha s oznakom “Mlado vino portugizac”, s čime se nikako ne mire u Udruzi Portugizac Plešivica Zagrebačke županije. Resorno ministarstvo o tome ih je, tvrde, obavijestilo tek krajem lipnja, te su na sto muka što će s ovogodišnjom berbom od koje se na Plešivici u prosjeku napravi oko 100.000 litara portugisca. Berba samo što nije počela, a oni ne znaju ni pod kojim će ga imenom prodavati.
Ni grožđa, a kamoli vina
– Ispada da u nas ne postoji ni ta sorta grožđa, kamoli vino. Sve mi se čini da će čitava stvar završiti na sudu kod nas, a onda i na europskom – kaže predsjednik Udruge Damir Drago Režek. Dodaje kako portugizac nije karakterističan samo za Plešivicu već i za druge dijelove Hrvatske te ostatku EU.
Glavni razlog što RH ne može koristiti naziv portugizac nakon 1. srpnja elementi su zemljopisne oznake – Porto, odnosno Portugala, odgovorili su mu iz Ministarstva poljoprivrede. No, vina slična naziva postoje i u EU. U Bavarskoj se radi vino portugizer, u Sloveniji portugalka...
– Samo Mađarima nisu dopustili oporto, što nam je jasno jer tu i nema neke razlike u nazivu, dok se u našem slučaju očito radi o diskriminaciji EU – smatra Režek, koji se pita nije li u pregovorima s EU možda došlo do tipfelera, da je portugizac greškom preimenovan u portogizac. No, sad je najvažnije, tvrdi, da se riješi ovogodišnja berba, a iako to nije najsretnije rješenje, 32 proizvođača Udruge razmišljaju o preimenovanju portugisca u purtugizec, ne bi li ga u budućnosti priznao i EK.
Đuro Horvat, direktor Agrokor vina, u čijem je sastavu Mladina koja proizvodi portugizac, kaže kako je portugizac u EU odavno završena priča, za razliku od prošeka i terana.
– Tko se bavi vinom znao je za taj problem. Pitanje je samo je li želio čuti. Sad nam ne preostaje ništa drugo nego da se sagledaju sve mogućnosti i u skoroj reformi vinarstva EU obraniti portugizac – dodaje Horvat, to više što tu sortu u RH sadimo već više od 150 godina.
Kriva tradicijska zaštita?
Slučaj s portugiscem otvara i pitanja rajnskog rizlinga, traminca, frankovke, chardonnaya, borgonje... No savjetnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić kaže kako te svjetske sorte nikada nisu bile upitne i nedavno su upisane u aneks liste sorata i sinonima koji se mogu koristiti u EU prilikom označavanja vina, dok je portugizac iz nekog razloga ušao u pretpristupni ugovor. Sadašnje Ministarstvo poljoprivrede imalo je tek obvezu s danom pristupanja dati podatke o zalihama.
Tko zna, da se za njega nije tražila zaštita tradicijskog izraza “mlado vino portugizac”, te da se i ono samo uključilo u aneks nakon pristupanja, možda bi bilo drukčije, kaže ona. No, očito ga se pokušavalo maksimalno zaštititi kao i bermet, opol, plavac ili dingač, što nije uspjelo. Mijenjati nešto sada de facto bi značilo promjenu pretpristupnog ugovora, što nije moguće, ali u nekoj reformi poljoprivrede EU..., kaže Z. Blažić.