Prije točno 23 godine, dogodio se najteži nuklearni civilni incident u povijesti - havarija u sjeveroukrajinskoj nuklearnoj elektrani Černobil.
Eksplozija reaktora broj 4 nuklearne centrale u Černobilu u kojem se nalazilo oko 180 tona nuklearnog goriva, najviše je štete nanijela samoj Ukrajini, ali i susjednoj Bjelorusiji i Rusiji, u prvom redu jer su službene vlasti nekoliko dana tajile od javnosti da se strašni incident dogodio.
Nuklearni oblak proširio se Europom, dobar dio iznad Skandinavije čiji su stručnjaci mjereći radioaktivnost i prvi ukazali da se nešto događa.
Veliki broj osoba je poginuo, a tijekom godina od posljedica bolesti taj se broj još povećao.
Nuklerna centrala u Černobilu zatvorena je u prosincu 2000. godine. Ruski stručnjaci Instituta "Kurčatov" ističu da će za završetak radova vađenja nuklearnog goriva iz četvrtog bloka nuklearke u Černobilu, ali i dekontaminaciju okolice biti potrebno najmanje pola stoljeća.
Do sada je oko 150 tona, ekipama koje svakodnevno rade u Černobilu pošlo za rukom naći te staviti pod nadzor, ostalih 30, pretpostavlja se, nalaze u dubokim, betonom zalivenim mjestima do kojih je vrlo teško, ali i financijski neisplativo - doći.
U protekle 23 godine sanacija je omogućila da nije došlo niti do jednog novog incidenta, a na razorenom bloku postavljen je takozvani sarkofag, radi zaštite vanjske okoline od svih utjecaja onog što se događa unutar radioaktivnog bloka.
Prisjećajući se brojnih žrtava, ukrajinske vlasti u noći sa subote na nedjelju odali počast žrtvama Černobila. Stotinjak Ukrajinaca, među kojima i predsjednik i drugi visoki dužnosnici, položili su tijekom noći vijence na spomenik žrtvama Černobila u Kijevu te zapalili svijeće tijekom vjerskog obreda.
"Danas se s dubokom tugom sjećamo onih heroja koji su se borili protiv nuklearne nesreće i koji su se žrtvovali zbog nas i naše djece", izjavio je ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko u izjavi koju je objavio njegov ured za informiranje.