Još ne možemo bez strasti reći što je Tuđman ostavio

Na današnji dan prije 13 godina umro je dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik Republike Hrvatske. To što i nakon toliko godina još uvijek ne možemo ni kao društvo ni kao pojedinci, rasterećeni vlastitih (ne)sklonosti i navijačkih strasti, objektivno sagledati njegovu povijesnu, političku i državničku ulogu govori puno o nama, ali i o dr. Franji Tuđmanu kao jednoj od najkontroverznijih političkih osobnosti i hrvatskoj povijesnoj ličnosti. Danas, ovisno o političkim konstelacijama, čak i njegovi najbliži suradnici Tuđmanu po potrebi svašta stavljaju u usta kako bi uveličali sebe ili diskreditirali protivnike. Kao što su i u jeku najgore Tuđmanove autokratske vladavine, koristeći se njegovim imenom i autoritetom, provodili svoje "sitne" i osobne pljačkaške, političke pa i tračerske planove. Zbog nas takvih i zbog takvog Tuđmana još uvijek ne znamo što je Tuđmanova ostavština, što će još dugo, dugo biti naziv brojnih povijesnih, političkih, novinarskih i inih pokušaja da se odgovori na to kompleksno pitanje.

>> FOTO Gotovina i Markač došli položiti vijence na Tuđmanov grob

Tuđmanove vrijednosti

Dioba BiH, pad Vukovara, odnos sa Slobodanom Miloševićem, sporazum s Alijom Izetbegovićem, teme su koje su i danas aktualne i o kojima još uvijek ne znamo sve činjenice, a još manje smo sposobni o njima raspravljati hladne glave i racionalno uzimajući u obzir sve okolnosti vremena u kojem se to događalo.

"Svaki vozač tramvaja mogao je biti na čelu države", rekao je svojedobno bivši predsjednik Stjepan Mesić, lider minoriziranja zasluga i uloge "Oca nacije". S druge strane, i kad su Jadranka Kosor ili sada novi šef HDZ-a Tomislav Karamarko najavili povratak Tuđmanu, čak i oni koji poštuju lik i djelo Franje Tuđmana ne znaju što bi to zapravo trebalo značiti. Stoga je i Jadranka Kosor, koja je u vrijeme vladavine Ive Sanadera bila dio projekta detuđmanizacije Hrvatske, ostala neshvaćena kad se potkraj svoje vladavine pokušavala vratiti korijenima stranke i države. Neshvaćen je i novi šef HDZ-a Tomislav Karamarko, koji je nedavno u Splitu kazao: "Ne vraćamo se u prošlost, nego u Europsku uniju ulazimo s imenom i prezimenom i bitno je da u temelje naše stranke i cijelog društva ugradimo Tuđmanove vrijednosti. On je stvorio našu slobodu i demokraciju". Koje su to vrijednosti?

Tuđman je nerijetko i sam svojim pretjeranim, neumjesnim i izjavama punim strasti nudio argumente svojim protivnicima, koji su ih uporno ponavljali pa su neke od tih pogrešaka ušle i u optužnice kao dokaz njegove "zločinačke" politike. Oni koji su ga prikazivali autokratom i diktatorom namjerno bi zaboravljali sve ono što je dobro učinio ponavljajući njegove političke gafove o supruzi koja, na njegovu sreću, nije Srpkinja ni Židovka, o Kninu kao "čistom gradu" kao u vrijeme Zvonimira ili Srbima iz Krajine kojima će uoči Oluje "tobože jamčiti" sva građanska prava, a onda nakon Oluje likovati što "nisu stigli ponijeti ni svoje prljave gaće"... Međutim, taj "rasistički" Tuđman amnestirao je pobunjenike, usred Vukovara pružio je Srbima ruku pomirenja pozvavši ih na lojalnost hrvatskoj državi.

Tumačenja Haaga

Podmetanja su se i haaškom tužiteljstvu obila o glavu, pa je čak i prvostupanjsko sudsko vijeće, koje je jednoglasno osudilo generale, pa i pokojnog Tuđmana kao ključnu figuru "udruženog zločinačkog pothvata", zaključilo kako se neke problematične Tuđmanove izjave pogrešno tumače kao politički, odnosno zločinački stavovi, a ne onako što su one objektivno predstavljale na vojnom sastanku uoči Oluje na Brijunima. Tuđmanova politika pomirenja ideologija kroz "miješanje kostiju" ustaša i partizana bila je ismijavana premda je tu ekstremnu ideju na neki prihvatljiviji način realizirao predsjednik Josipović posjetom Bleiburgu. Uzgred, u predsjedničkoj kampanji Josipović se poklonio Tuđmanu, no potom je u Sarajevu nedvojbeno svoju osudu agresivnih politika "posvetio" i Tuđmanu. Iako, upravo dramatične okolnosti kroz koje se došlo do oslobađajuće presude i Tuđmanovoj politici u Hrvatskoj govore kako nije lako suditi Tuđmanu. Kao što je to nakon prvostupanjske presude činio Stjepan Mesić govoreći za Novi list kako Hrvatska mora postati svjesna da je haaška presuda generalima zapravo presuda prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i najužem krugu oko njega, a ne Hrvatskoj, Domovinskom ratu i operaciji Oluja. Bivšeg suca Sud u Haagu je pravomoćno demantirao. Sud u Haagu presudit će i Tuđmanovoj politici u BiH.