"Zlatne putovnice", državljanstvo koje državljani trećih zemalja, najčešće Rusi i Bjelorusi, "kupuju" od EU država nisu u suprotnosti s europskim ugovorima, smatra neovisni odvjetnik Suda EU. Europska komisija od 2022. intenzivno upozorava više europskih država da su njihove investicijske sheme po kojima stranci koji ulože u tu državu dobivaju njihovo, a time i EU državljanstvo, što donosi slobodu kretanja i pristup zajedničkom tržištu i ostala prava ne samo u suprotnosti s europskim principom iskrene suradnje, već predstavljaju i sigurnosni rizik, posebice u kontekstu rata u Ukrajini. Nakon toga je u tužila Maltu, jednu od država koja je 2014. pokrenula program "zlatne putovnice" za bogate strance, a sada je stiglo mišljenje neovisnog odvjetnika Suda EU, koje nije obvezujuće, već savjetodavno te ga Sud može ili ne mora prihvatiti.
Neovisni odvjetnik Anthony Collins u svom je mišljenju objasnio kako odvjetnici Europske komisije "nisu uspjeli dokazati" da zakon EU zahtijeva postojanje stvarne veze između države članice i podnositelja zahtjeva za putovnicu. Rekao je da je na samim zemljama EU da "odluče tko ima pravo biti njihov državljanin, i, kao posljedicu toga, tko je građanin EU". Njegovo će mišljenje pomoći u konačnoj presudu suda sa sjedištem u Luksemburgu, koja će uslijediti za nekoliko mjeseci.
Malta program provodi 10 godina, s privremenom suspenzijom kad je dosegnuto unaprijed postavljeno ograničenje od 1800 prijava, ali ga ponovno pokrenula 2020. Uvjeti za stjecanje tamošnjeg državljanstva su ulaganje od najmanje 600.000 eura nakon 36 mjeseci boravka na Malti ili 750.000 eura nakon 12 mjeseci boravka u zemlji, kupnja nekretnine vrijedne najmanje 700.000 eura, koja mora ostati u vlasništvu najmanje pet godina ili, alternativno, najam rezidencije s vrijednošću najma od 16.000 eura godišnje. Također, moguće je donirati iznos od 10.000 eura bilo organizaciji koju odobri malteška vlada - sportskoj, kulturnoj, znanstvenoj, filantropskoj nevladinoj udruzi, udruzi za zaštitu životinja ili kulturnom društvu.
Europska komisija je prije dvije godine, kad je počela postupke protiv država s programima "zlatnih putovnica" apostrofirala rizike koje one nose. Tadašnji povjerenik za pravosuđe i potrošače Didier Reynders rekao kako smatraju da je prodaja državljanstva putem "zlatnih putovnica" nezakonita prema zakonima EU i predstavlja ozbiljne rizike za sigurnost.
- Otvara vrata korupciji, pranju novca i izbjegavanju plaćanja poreza. Sve dotične države članice trebale bi odmah prekinuti svoje programe državljanstva za ulagače. Osim toga, trebali bi procijeniti trebaju li opozvati sve "zlatne putovnice" koje su već dodijeljene sankcioniranim pojedincima i drugima koji značajno podupiru Putinov rat - dodao je.
Malta je posljednja država koja je ustrajala u shemi prodaje "zlatnih putovnica" nakon što je Cipar ukinuo svoju shemu 2020., a Bugarska 2022. Druge zemlje nude "zlatne vize", malo drugačiji i s manje prava sustav koji nudi boravišne dozvole onima koji su spremni platiti, iako su i one pod kritikama Komisije. Portugal je prošle godine smanjio svoju program "zlatnih viza", uklonivši uvjet ulaganja u nekretnine u nastojanju da smanji špekulacije nekretninama. Nizozemska je slijedila taj primjer, okončavši svoj program "zlatnih viza" u siječnju 2024., a Španjolska je također obećala ukinuti "zlatne vize" za one koji ulažu u nekretnine. U veljači 2023. Irska je također ukinula svoju shemu "zlatnih viza" - Program za useljeničke investitore - koji je nudio boravak u Irskoj u zamjenu za donaciju od 500.000 eura ili trogodišnje godišnje ulaganje od milijun eura u zemlji. Irska je već obustavila program za ruske državljane u ožujku 2022. kao dio sankcija nametnutih zemlji zbog invazije na Ukrajinu. Nacionalni programi izdavanja "zlatnih viza" i putovnica izazvale su zabrinutost zbog sigurnosti i pranja novca budući da kupnja putovnice ili boravišta u EU može omogućiti bogatim Rusima da izbjegnu sankcije. Unatoč tomu, Mađarska je ove godine ponovno uvela svoj program "zlatnih viza" koja daje pravo na rad i boravak u trajanju od 10 godina i ulazak u zemlje Schengenskog područja. Kako bi ispunili uvjete, kandidati moraju uložiti 250.000 eura u određeni investicijski fond ili 500.000 eura u tržište stambenih nekretnina u zemlji, a treća opcija je donacija od milijun eura visokoškolskoj ustanovi u svrhu potpore znanstvenoistraživačkoj ili umjetničkoj djelatnosti. Dio programa je već na snazi, a dio će postati operabilan početkom sljedeće godine. Program – koji slijedi prethodni program zlatne mađarske vize koji je okončan 2017. – nastoji povećati strana ulaganja u Mađarsku.
GALERIJA Koji bi gradovi mogli biti potopljeni zbog topljenja ledenjaka? Na popisu se našao i jedan u Hrvatskoj
Kako bi bilo da nas nisu ugurali u EU, neutralna država, a porezi uvedeni po uzoru na Monaco?