Još se samo čeka da Sabor potvrdi Radovana Dobronića

Mjesec dana nakon što su saslušali svih pet kandidata koji su se prijavili na treći javni poziv za funkciju novog predsjednika Vrhovnog suda, članovi saborskog Odbora za pravosuđe jučer su glasali i dali pozitivno mišljenje o kandidaturama suca zagrebačkog Trgovačkog suda Radovana Dobronića te donedavnog zamjenika predsjednika Vrhovnog suda i trenutačnog vršitelja dužnosti te funkcije Marina Mrčele. No, u tome postoje razlike jer je sudac Dobronić od Odbora dobio jednoglasnu potporu (odnosno 11 glasova), dok je za Mrčelu glasalo sedam članova Odbora, jedan je bio protiv (to je Mostov Nikola Grmoja), a troje je bilo suzdržano.

Iz trećeg pokušaja

Nakon obavljenog glasanja slijedi daljnja procedura koja uključuje to da Odbor za pravosuđe svoje mišljenje šalje predsjedniku države Zoranu Milanoviću koji zatim Saboru predlaže svog kandidata. Potom Sabor na plenarnoj sjednici glasa o tom predloženom kandidatu. No, već od samog početka ovog trećeg kruga izbora zna se jer je to javno obznanio, da je Milanovićev kandidat za čelnu poziciju Vrhovnog suda upravo Dobronić, sudac najpoznatiji po svojoj presudi protiv banaka u slučaju “franak”. A kako je premijer Andrej Plenković prekjučer kazao da je u vladajućoj koaliciji dogovoreno da će parlamentarna većina, ustraje li Milanović i dalje na svom naumu, na kraju i na saborskoj plenarnoj sjednici glasati za Dobronićevo imenovanje, može se već sad kazati da bi višemjesečna kriza oko izbora za najvišu funkciju sudbene vlasti u zemlji napokon mogla biti privedena kraju. I to iz trećeg pokušaja, nakon mnogih natezanja i međusobnih prepucavanja na relaciji između predsjednika države i premijera.

Inače, mandat predsjednika Vrhovnog suda traje četiri godine. Nakon što istekne taj mandat, može biti ponovno izabran, ali nitko na tu funkciju ne može biti biran više od dva puta. A na jučerašnjoj sjednici Odbora za pravosuđe HDZ-ov Krunoslav Katičić rekao je da je došlo vrijeme da se ova trakavica oko izbora čelnika Vrhovnog suda okonča, na što mu je Mostov Nikola Grmoja uzvratio da su upravo vladajući krivi za tu istu trakavicu te da taj manevar s podrškom vladajućih i Dobroniću i Mrčeli služi isključivo tome da, kada se premijer ujutro pogleda u ogledalo, sam sebi izgleda manji luzer nego što jest jer je na kraju ipak morao pristati na Milanovićeva kandidata.

Katičić je pak nakon sjednice Odbora kazao da oba kandidata zadovoljavaju sve formalne uvjete koji su bili propisani te imaju odgovarajuće programe, no kako je neosporno da je Mrčelin program više strukturiran, konkretniji i detaljniji, a da za Dobronića nikada nitko nije tvrdio da je loš kandidat. On je pošten i nekorumpiran, dodao je Katičić.

Zanimalo nas je zašto je Grmoja jučer, i to jedini, glasao protiv Mrčele.

– Zato što zagovaram promjene u hrvatskom pravosuđu, a Mrčela je prijedlog kontinuiteta. I to nisam mogao podržati. Usto, to je i poruka onima koji su krivi za ovu višemjesečnu trakavicu oko izbora jer su na kraju vladajuća većina i Plenković pristali na Dobronića, što se moglo već davno zaključiti. Ali očito je cjelokupan ovaj proces vodio premijerov ego i na kraju su oni pristali na taj prijedlog tako da su uz Dobronića glasali i za Mrčelu, iako je sasvim jasno da Sabor u konačnici donosi odluku samo o kandidatu predsjednika države – kazao nam je Grmoja pojasnivši i zašto je dao svoj glas Dobroniću.

– Želim vjerovati da će Dobronić donijeti svježinu u Vrhovni sud. Ne očekujem da taj izbor može potpuno preokrenuti stvari u pravosuđu, no sigurno je da Dobronić može biti novi vjetar koji će potaknuti i određene pomake. Da bi došlo do velikog preokreta u pravosuđu, prvotno su potrebne promjene u politici, u zakonodavnom okviru, u volji vladajućih za promjenama u pravosuđu i u borbi protiv korupcije, ali je potrebna i promjena mentaliteta u cijelom društvu. Jer u nas i dalje funkcioniraju modeli da svatko želi nešto preko veze pa se čak pokušava utjecati i na pravosudne odluke – rekao je Grmoja.

Moglo se sve završiti i ranije

Milanović je pak jučer izjavio da podupire najavu parlamentarne većine da će za čelnika Vrhovnog suda izabrati Dobronića, koji je i njegov kandidat, no da su to mogli napraviti i ranije.

– Natezanje oko toga traje sedam mjeseci da bi napravili nešto što su mogli napraviti barem proljetos – rekao je Milanović dodavši da je bilo jasno da za predsjednika neće predložiti nijednog aktualnog člana Vrhovnog suda.