Koliko je održavanje parlamentarne većine složena stvar u vremenu unutarstranačkih izbora u najvećoj stranci vladajuće koalicije, zorno je prošlog petka pokazao neuspio pokušaj donošenja novog Zakona o popisu stanovništva.
Zastupnici nacionalnih manjina glas za ovaj zakon uvjetovali su prihvaćanjem amandmana kojima bi se građanima omogućilo da, ako žele, upišu dva materinska jezika i zajamčilo poštivanje manjinske kvote među popisivačima. Amandmani su odmah dočekani na nož s desne strane sabornice kao dokaz “hrvatsko-srpske trgovačke koalicije”, a već iz takve reakcije jasno je kako je riječ o osjetljivoj situaciji za HDZ, posebno u trenutku unutarstranačke kampanje u kojoj se Plenkovića proziva za “lijeva skretanja” i koaliciju s HDZ-u nesrodnim strankama.
Mogli se ranije žaliti
Manjinski zastupnici, međutim, nemaju sluha za izborne procese unutar starijeg koalicijskog partnera, a HDZ-u zamjeraju što je predloženi zakon stavio na raspravu bez prethodnih konzultacija iako bi, kažu, svi trebali biti svjesni da je riječ o zakonu od izuzetne važnosti za nacionalne manjine.
O udjelu u stanovništvu, naime, ovise prava koja manjine crpe iz Ustavnog zakona, od zastupljenosti u predstavničkim i izvršnim tijelima u lokalnoj samoupravi do prava na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma u sredinama u kojima čine više od 30 posto stanovništva. Manjinski zastupnici, međutim, redom ističu kako zahtjev da se manjinama u takvim sredinama zajamči udio među popisivačima ne znači da unaprijed sumnjaju u zloporabe popisivača iz reda hrvatskog naroda. Pripadnici nacionalnih manjina su, tumače, senzibiliziraniji za manjinsku problematiku i s većom će se pozornošću posvetiti popisu u sredinama u kojima manjine imaju znatan udio u ukupnom stanovništvu.
Iz HDZ-a pak uzvraćaju da su manjinski zastupnici s ovim primjedbama mogli izići i ranije, dok je zakon bio u javnoj raspravi, a ne nekoliko sati prije glasanja u Saboru. Kad je riječ o manjinskoj kvoti među popisivačima, u HDZ-u smatraju da za to nije nužno intervenirati u zakon. Kažu da se ovaj zahtjev može ispuniti provedbenim aktima i najavljuju da će se županijskim popisnim centrima izdati uputa da u takvim sredinama među popisivače uvrste i pripadnike nacionalnih manjina, uz opće uvjete da imaju završenu srednju školu, informatička znanja i završen tečaj za popisivača.
Predsjednik HDZ-ova kluba Branko Bačić pritom upozorava na to da su neke zemlje u okruženju ovih dana donijele zakone u popisu u kojima nema ni spomena o upisu dva materinska jezika ni o manjinskim kvotama za popisivače.
– Srbija je zakon o popisu donijela krajem veljače, a u njemu se ne spominju popisivači iz redova manjina, iako tamo živi gotovo 300.000 Mađara i 70.000 Hrvata. Mi u našim bilateralnim odnosima na neki način moramo voditi računa o reciprocitetu kada je riječ o manjinskim pravima – kazao nam je Bačić. Ponavlja da je popis 2001. i 2011. rađen na istim principima i da nema ni govora o umanjenju opsega manjinskih prava.
Kad će zakon na glasanje?
No hoće li manjinska kvota za popisivače propisana provedbenim aktima privoljeti manjinske zastupnike da podrže zakon ili bar da ne opstruiraju kvorum, čime dovode u pitanje parlamentarnu većinu?
– Preporučio bih HDZ-u da taj zakon ne stavlja na glasanje dok nije postignut minimum konsenzusa – odgovara Furio Radin, potpredsjednik Sabora i zastupnik talijanske manjine.
Čini se da mnoge Hrvate treba podsjetiti da u Istri talijanska manjina svoja prava ima temeljem Osimskih sporazuma, a ne temeljem broja stanovnika. Kao što mnoge treba podsjetiti da su mnogi istrijani život dali, e da nisu htjeli ni progovoriti talijanski, a niti surađivati s fašistima. Jadno je bacati se kamenjem na nekoga, a ne provjeriti činjenice.