Josip Aladrović: Rad do 67 godina ne može se izbjeći

Novi ministar rada Josip Aladrović bio je kao ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od početka uključen u pripremu mirovinske reforme koju je predstavljao sa svojim prethodnikom Markom Pavićem. No činio je to s pozicije ravnatelja javne ustanove pozicionirane tako da bude servis Vlade. Sad prvi put u intervjuu u dnevnim novinama o svemu progovara kao političar i perspektivni kadar HDZ-a.

Broj prikupljenih glasova na referendumu ne ostavlja vam puno manevarskog prostora kad je riječ o radu do 67 godina. Sindikati čekaju datum i nisu spremni na drugu opciju. Što vi mislite o produljenju radnog vijeka? Je li se s vladine strane mogao izbjeći spor?

Nastavljamo započetu mirovinsku reformu, a istodobno smo posvećeni pronalasku mogućnosti za nastavak dijaloga s predstavnicima sindikata i rješavanje otvorenih pitanja koja su i rezultirala prikupljanjem potpisa za provedbu referenduma o poništavanju nekih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju.

Mirovinska reforma je dobro pripremljena i paket mirovinskih zakona koji su na snazi od početka godine pogađa srž problema. Kada, s jedne strane, imate neumoljive negativne demografske pokazatelje koji potencijalno mogu narušiti održivost mirovinskog sustava, kao odgovorna Vlada morate posegnuti i za ponekad nepopularnim mjerama. To je i učinjeno, na korist održivosti sustava, ali i na korist umirovljenika. Kada te mjere kompenzirate drugim pozitivnim mjerama, tada dobivate izbalansiranu reformu, što ova zasigurno jest. Primjerice, poznato je da je uvođenje dobne granice od 67 godina za starosnu mirovinu mjera naslijeđena od SDP-ove Vlade koja se nije usudila šire baviti temom mirovinske reforme i nije počela rješavati pitanje demografskog problema i održivosti mirovinskog sustava kada je bilo i više vremena za reakciju.

Budući da tada to nije učinjeno, izgubili smo dragocjeno vrijeme i ovoj Vladi nije preostalo drugo nego granicu za primjenu odlaska u mirovinu sa 67 godina dodatno pomaknuti, ali je za razliku od reforme iz 2014. uveden i čitav niz pozitivnih mjera. Tu prije svega mislim na rast mirovina od 7,54%, uvođenje dodatka od 20,25% na mirovinu iz drugog stupa, ukidanje ulaznih naknada od 1.250 kn za štednju u trećem mirovinskom stupu itd. Kada tome dodate i uvođenje mogućnosti rada uz mirovinu, vjerujem da zaista možemo govoriti o cjelovitoj i dobro pogođenoj reformi. Mirovinska tematika je široj populaciji neatraktivna što je čini teškom za komuniciranje. Kada imate jasne i lako prispodobive zahtjeve sindikalne inicijative o smanjenju dobne granice za odlazak u mirovinu ili povećanje mirovine smanjenjem penalizacije, teško je ljudima argumentirati nužnost restriktivnih zakonskih odredbi uzrokovanih nepovoljnim demografskim kretanjima i održivošću mirovinskog sustava.

U Sloveniji je dogovoreno zadržavanje radnog vijeka na 65 godina, uz povećanje omjera mirovine na 63 posto plaće. Što bismo mi dobili sa 67 godina kad nam je radna aktivnost niska što znači da nismo iskoristili postojeće resurse?

Nedavno sam, tada još u funkciji ravnatelja HZMO-a, na Ohridu sudjelovao na godišnjem okupljanju šefova mirovinskih zavoda država iz regije na kojoj su sudjelovali i kolege iz Slovenije, tako da sam upoznat s time što se događa u slovenskom sustavu. Treba naglasiti da su slovenski kolege privremeno odustali od prvotno planiranog povećanja dobne granice na 67 godina uz uvođenje određenih bonusa za dulji ostanak u svijetu rada dok ne provedu sveobuhvatnu mirovinsku reformu koju Hrvatska od početka godine provodi. U Sloveniji je, kao i u Hrvatskoj, pa i u znatnom broju europskih država, povećanje dobne granice na 67 godina neminovno, samo je pitanje hoće li to države provesti prije ili kasnije, što prije svega ovisi o gospodarskoj snazi pojedine države i mogućnosti financiranja mirovinskog sustava iz ostalih prihoda.

Činjenica je da u Hrvatskoj nezaposlenost pada, a zaposlenost raste, a pozitivni pomaci na tržištu rada rezultat su mjera aktivne politike zapošljavanja Vlade koja je do sada za njih izdvojila 6,5 mlrd. kn i koje su obuhvatile još 80 tisuća nezaposlenih. Kako bismo dijelom kompenzirali pomanjkanje radne snage, jedna od mjera je i dulji ostanak u svijetu rada kao i mogućnost rada uz mirovinu i to je upravo ono što smo ovom mirovinskom reformom htjeli postići. Do sada je tu mogućnost iskoristilo više od 13 tisuća umirovljenika.

Druge zemlje dižu plaće, dječje doplatke... stvaraju pozitivno okruženje sve da mladi ostanu. Hoćete li predložiti novo povećanje minimalca od 2020.?

Još jedna mjera usmjerena prema mladima je najavljeno ukidanje obveze poreza na dohodak za mlade do 25 godina, a za one od 26 do 30 godina za 50%. Kao što znate Zakon o minimalnoj plaći predviđa proces redovitog godišnjeg usklađivanja minimalne plaće na nacionalnoj razini koja se svake godine utvrđuje Uredbom Vlade, i tu bih istaknuo da je u mandatu ove Vlade minimalna plaća povećana za 588 kn. Na temelju novoga Zakona o minimalnoj plaći koji je na snazi od početka godine, osnovano je Stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće kao savjetodavno tijelo. Na temelju analize te praćenja kretanja u tom području uputit ćemo Vladi prijedlog visine minimalne plaće za iduću godinu, a kolika će biti, za sada je prerano govoriti.

Kako napreduju razgovori o uvozu radnika s Ukrajinom, pa i Filipinima, jer bilo je dosta zemalja u igri? Predloženo kopiranje slovenskog modela radnih dozvola odgovara tvrtkama, no sindikati su rezervirani jer se boje da će stranci rušiti cijenu rada. Može li se o tome pregovarati?

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava pokrenulo je inicijativu za sklapanje sporazuma s Ukrajinom s namjerom olakšavanja upućivanja ukrajinskih državljana na sezonski rad, no do sada su održani samo inicijalni sastanci, ponajprije zbog izborne godine u Ukrajini. Međutim, još u travnju 2018. potpisan je sporazum o suradnji dvaju zavoda za zapošljavanje, čime je otvorena mogućnost za suradnju i pružanje usluga poslodavcima i posloprimcima.

Nedvojbeno je da u pojedinim djelatnostima nedostaje odgovarajućih radnika. Međutim, kako bismo odgovorili na izazove tržišta rada, primarno moramo u potpunosti iskoristiti potencijale domaće radne snage. Uvoz stranih radnika treba omogućiti poslodavcima samo ako radnika određenih zanimanja nema na domaćem tržištu rada. Prijedlog je da se novim Zakonom o strancima, a čije donošenje se očekuje do kraja ove godine, ukine dosadašnji sustav kvota te da ga zamijeni sustav testa tržišta rada. To znači da će poslodavci moći uvoziti radnike radi popunjavanja deficitarnih radnih mjesta, s time da će jedan od bitnih uvjeta biti prethodno mišljenje HZZ-a o tome da na domaćem tržištu nema traženih radnika. Isto tako, odredit će se minimalni uvjeti koje će poslodavci morati ispuniti kako bi mogli uvesti strane radnike. Strani radnici već sada mogu raditi putem radnih dozvola za zapošljavanje stranaca. Ove godine izdano je 53.600 dozvola za novo zapošljavanje u raznim djelatnostima i zanimanjima.

Mladi ste, kako ste se našli u politici? Je li to bilo ‘s oca na sina’? Premijer je tražio mlade neopterećene kadrove, a nalazi ih među kćerima i sinovima etabliranih političara. Osjećate li se pomalo privilegirano?

Iako je funkcija ministra rada i mirovinskoga sustava prije svega politička, ponajprije se smatram profesionalcem koji će adekvatno odgovoriti na sve izazove. Mislim da nisu presudne godine života, nego radno iskustvo i postignuti rezultati. HZMO kojim sam upravljao prethodne dvije godine velik je sustav s više od 2,7 tisuća radnika uz široku disperziranost i jedan od najvećih proračuna. Započeli smo niz projekata poput projekta eHZMO čijim završetkom očekujemo potpunu digitalnu transformaciju poslovanja Zavoda, a koja očekuje i sustav HZZ-a i REGOS-a.

Poslovni model u kojem dominira papirnata dokumentacija i birokratski pristup korisniku mora se promijeniti, stoga je težište stvoriti sustav sa što većim opsegom digitalizacije. Upravo iskustvo upravljanja velikim sustavom, rad na navedenim projektima, kao i iskustvo iz realnog sektora u kojem sam proveo većinu radnog vijeka, omogućit će da kvalitetno obavljam zadaće koje su mi povjerene.