Zainteresiranih kupaca i ponuda ima za sve objekte koje je nekad koristila diplomacija bivše Jugoslavije, a sad većinu njih koristi Srbija.
Riječ je o objektima koji su proglašeni prevelikima da ih podijele državama sljednicama te je odlučeno da se prodaju te da se novac podijeli državama sljednicama po sukcesijskom ključu po kojem Hrvatskoj pripada 23,5 posto. Potencijalni kupci zanimanje su tako pokazali za nekretnine u Tokiju, Bonnu i Bernu, ali i za dvije najatraktivnije – “Titovu” kuću te stan u New Yorku na iznimno prestižnim lokacijama. Pridjev Titova ne koristi se uzalud – upravo je on jedan od važnijih elemenata u promidžbi iznimno skupih nekretnina i, kako je vidljivo, uspješno privlači potencijalne kupce.
Nema poznatih
– Oni koji dolaze pogledati nekretnine itekako znaju povijest, ali ne, nema nikoga iz bivše Jugoslavije – govori nam Tristan Harper iz agencije za nekretnine Douglas Elliman, kojoj je povjerena prodaja svih objekata bivše države. O profilu potencijalnih kupaca koji su spremni platiti 18 milijuna dolara za derutni stan na Aveniji Park, ali i vrtoglavih 50 milijuna za kuću na Petoj aveniji, koliko glase agencijske cijene, ne želi govoriti. Doznaje se da među njima ipak nema poznatih osoba, kao što se znalo pisati u medijima. Ni Robert de Niro ni Jack Nicholson tako ipak nisu bili zainteresirani za useljenje u objekte u koje će kupac morati itekako uložiti i gotovo ih potpuno renovirati. – Riječ je o izuzetno skupim nekretninama i za lokalne prilike i logično je da proces prodaje traje – objašnjava.
Pogledajte Titov Galeb:
Raspodjela umjetnina
No da bi se transakcija naposljetku realizirala, ponudu trebaju prihvatiti države sljednice. Kako se doznaje, za sada do toga nije došlo. No zato je jučer u Beogradu počelo zasjedanje još jedne u nizu manje-više redovitih sjednica Mješovitog odbora za sukcesiju, na kojoj se razgovara o podjeli preostale diplomatsko-konzularne imovine bivše Jugoslavije. Razmatra se i pitanje sudbina četiriju velikih diplomatskih kompleksa – u Adis Abebi, New Delhiju, Moskvi i Braziliji, kao i objekti u Kopenhagenu i Varšavi, jer zemljište na kojima se objekti nalaze nije upisano kao vlasništvo (bivše) SFRJ. I umjetnine iz bivših diplomatskih predstavništava podliježu sukcesiji. Kriteriji raspodjele oni su koji upućuju na pripadnost određenoj državi sljednici, na prvom mjestu nacionalnost autora.
pa i hitlerovo ime je prodalo slike osrednjeg izgleda...