Goran Nikolić, autor knjige "Tajne službe Velike Britanije" koja će biti predstavljena javnosti u veljači, tvrdi da je Josip Broz Tito 1948., u vrijeme najvećih pritisaka Sovjetskog Saveza na Jugoslaviju, kada nije bila isključena mogućnost sovjetske intervencije nakon rezolucije Informbiroa, razmišljao o azilu u Švicarskoj.
– Britanski obavještajci poslali su s terena u središnjicu svoje tajne službe podatak da je za vrijeme najžešće krize i sukoba između KPJ i KP SSSR-a i njegovih satelita "Tito kontaktirao vlasti Švicarske kako bi doznao postoji li mogućnost da dobije azil u toj zemlji – navodi Goran Nikolić pozivajući se na britanske izvore i dodajući kako je informacija o Titovu zahtjevu za azil pouzdana, a o tome svjedoči i podatak da su britanske tajne službe bile vrlo aktivne u Jugoslaviji 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća.
Osobna Titova biblioteka proglašena kulturnim dobrom od velikog značaja
Još jedna vijest o bivšem jugoslavenskom diktatoru pojavila se danas u srpskim medijima. Muzej historije Jugoslavije, koji u svom fondu baštini i biblioteku Josipa Broza Tita, izvijestio je da je Narodna biblioteka Srbije odlučila da se osobna Titova biblioteka proglasi kulturnim dobrom od velikog značaja, javljaju mediji u Srbiji dodajući kako je Titova biblioteka nastala od 1940. do 1980. godine prikupljanjem knjiga koje je Tito osobno posjedovao, onih koje je dobivao na dar od autora, državnika, izaslanstava i publikacija koje su nabavljane za njega.
Biblioteka ima 11.162 naslova i oko 15.000 knjiga i fond je tematski vrlo raznovrstan, a ima i stare i rijetke knjige, enciklopedije, rječnike, leksikone. Osobito su dragocjene knjige s posvetama i potpisima slavnih svjetskih i domaćih osoba kao što su Winston Churchill, Nehru, Indira Gandi, Seku Ture, Jaser Arafat, Milovan Đilas, Moša Pijade, Dobrica Ćosić i drugi.
Kako se navodi u priopćenju, u biblioteci se nalazi 1747 knjiga s posvetom, a dragocjeni su i primjerci knjiga s pratećim pismima, prilozima, pečatima vlasništva. Poseban dio fonda su knjige s posebnom tehničkom i umjetničkom opremom, malog tiraža, među njima su djela iranskog šaha Muhameda Reze Pahlavija, čije su korice rađene u pozlaćenom reljefu s likom Šaha, a takvi primjerci dostavljeni su samo nekolicini šefova država. Naravno, posebno mjesto u biblioteci Josipa Broza zauzima marksistička literatura.
>>VIDEO Koji su jugoslavenski brendovi preživjeli tranziciju
>>Jugoslavenski spomenici koje je naručio Tito među najružnijima na svijetu