Pravosudna saga oko toga jesu li dokazi prikupljeni iz mobitela Josipe Pleslić (ex Rimac) zakoniti ili ne nastavlja se.... Zaključak je to s obzirom na odluke optužnih vijeća i Visokog kaznenog suda (VKS) u tri predmeta u kojima je optužena, a u kojim su dokazi prikupljeni iz mobitela dokaz. Optužna vijeća zauzimaju stav da su ti dokazi zakoniti. Obrane tvrde da nisu tvrdeći da je istraga protiv Josipe Rimac pokrenuta nakon što je ona upala u mjere tijekom izvida nad nekim drugim osobama koje su bile povezane s Ministarstvom državne imovine dok ga je vodio Mario Banožić. VKS u jednom od tih slučajeva kaže da su dokazi zakoniti, u drugom da prvostupanjski sud mora dozvoliti obranama uvid u inicijalne naloge suca istrage, dok u trećem još nije odlučivao. Pa se ta priča, u kojoj je istraga pokrenuta još 2020. vrti u pravosudnom krugu bez kraja i konca.
Tako je bilo i u aferi Vjetroelektrane u kojoj je optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda ranije zaključilo da su dokazi iz legendarnog mobitela zakoniti, no VKS je usvojio žalbu obrane i spis vratio na ponovno razmatranje. Pa je sada sud odlučio, da će obrana imati prava uvida u inicijalne naloge suca istrage, dok će Josipa Rimac moći preslušati snimke tajno snimljenih razgovora. Nakon toga će obrana, kako je pojasnio Ivan Gržić, branitelj Josipe Rimac, sudu dostaviti novi podnesak sa svojim prijedlozima. Sljedeća sjednica optužnog vijeća trebala bi se održati koncem studenoga.
U aferi Vjetroelektrane, osim Josipe Rimac, Milenka Bašića i Dragana Stipića, još su optuženi Gabrijela Žalac, Tomislav Jureković, koji je bio čelni čovjek HERE, Krunoslav Jakupčić, koji je vodio Hrvatske šume, Ivan Melvan, Domagoj Validžić, koji je bio pomoćnik ministra Tomislava Ćorića... USKOK ih tereti za više gospodarskih djela: trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem, zloporabe ovlasti, davanje mita.... počinjenih od početka 2017. do 29. svibnja 2020. Prema optužnici, mozak cijele operacije u aferi Vjetroelektrane bila je Josipa Rimac, koju USKOK tereti da je koristila svoj autoritet i položaj HDZ-ove gradonačelnice Knina, a kasnije i saborske zastupnice i državne tajnice u Ministarstvu uprave kako bi pogodovala Milenku Bašiću i Draganu Stipiću oko njihovog projekta Vjetroelektrane Krš - Pađene za koji su trebali dobiti razne dozvole, rješenja, očitovanja... Oni se terete da su joj davali mito za njezinu "pomoć", najmanje 40.000 kuna mjesečno, pa USKOK kaže da su joj ukupno isplatili 1,1 milijun kuna. Tereti ju se i da je uz pomoć Gabrijela Žalac omogućila da HBOR Bašiću da kredit od 130 milijuna eura za taj projekt.
VEZANI ČLANCI:
Prema optužnici C. E. M. P. Bašićeva i Stipićeva tvrtka morala je odlukom Ministarstva državne imovine platiti šest milijuna kuna na ime naknade za osnivanje prava služnosti. Pokušavajući im to umanjiti, Josipa Rimac se tereti da je nazivala Gorana Marića, koji je u to vrijeme bio ministar države imovine i njegovu pomoćnicu, tražeći da Ministarstvo neosnovano prihvati zahtjev C. E. M. P-a za izmjenom te odluke. Oni su to odbili učiniti iako ih je opetovano tražila. Nadalje, Josipa Rimac se tereti da je zbog Bašića i njegovih poslova radila pritisak i na Jakupčića i Melvana, koji je bio na čelu splitske podružnice Hrvatskih šuma. USKOK je tereti da je tražila da se žurno povuku negativna očitovanja koje su Hrvatske šume dale vezano za projekt Vjetroelektrane i njihove uporabne dozvole. Oni su na to pristali, iako su time, prema optužnici, Hrvatskim šumama pričinili štetu od 600.000 kuna. S Gabrijelom Žalac optužena je i da je od HBOR-a, vezano za kredit od 130 milijuna eura koji je trebao C. E. M. P-u, tražila da banka smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da osigura pismo namjere u kojem je HBOR neistinito dobavljaču vjetroagregata naveo da će kredit C. E. M. P. biti odobren, što je Gabrijela Žalac i učinila. Josipa Rimac tereti se i da je C. M. P. U omogućila 3,6 milijuna kuna nepripadajuće dobiti na isporuci struje.
>>FOTO/VIDEO Francuzi i Hrvati zajednički vježbali procedure rada na Rafaleima, pogledajte kako je to izgledalo>>