Dok se u subotu u Vukovaru održavao prosvjed na kojemu je oko dvadeset tisuća ljudi izražavalo negodovanje zbog uvođenja srpskog jezika i ćiriličnog pisma, koje srpskoj manjini koja u Vukovaru čini više od trećine stanovništva omogućava ustavni Zakon o pravima manjina, predsjednik Ivo Josipović bio je na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu. Na konferenciji koja okuplja predsjednike država i vlada, ministre vanjskih poslova i obrane, ali i dužnosnike međunarodnih organizacija, stručnjake s područja međunarodnih i sigurnosnih politika te vodeće poslovne ljude predsjednik je bio u društvu ministra obrane Ante Kotromanovića.
Prava manjina
Josipović je u Münchenu odradio i niz bilateralnih susreta, no pratio je i situaciju u zemlji. S njim smo razgovarali o situaciji u Vukovaru i o radnom vikendu u Njemačkoj.
Treba li uvesti ćirilicu u Vukovar ili bi se njezino uvođenje nakon ovako masovnog prosvjeda moglo odgoditi?
Hrvatska je stvarana i branjena s idejom demokratske, pravne i otvorene države. No, nedostaje nam kultura dijaloga, što se pokazalo i na slučaju zdravstvenog odgoja. Prosvjed u Vukovaru bio je u demokratskim standardima. Naravno, to se ne odnosi na fizički napad na mladića, koji zaslužuje svaku osudu. No, jednako tako imamo Ustavni zakon po kojem manjine, ne samo srpska, imaju pravo koristiti se svojim jezikom i pismom. Treba razgovarati o svrsi propisa i dinamici uvođenja. U tome moraju aktivno sudjelovati svi političari jer su sve značajnije stranke izglasovale taj Ustavni zakon. Naravno, treba imati razumijevanja za stradanja ljudi u ratu. Ali, u otvorenom dijalogu treba objasniti važnost Ustavnog zakona te naći dinamiku i način ostvarenja prava srpske manjine koji će biti opće prihvatljiv. Ne smijemo odustati od provođenja vlastitih zakona.
Vratili ste se s Međunarodne konferencije o sigurnosti u Münchenu, gdje ste kazali da su odnosi u našoj regiji bolji nego prije, no nisu idilični. Koja su žarišta nesigurnosti naše regije?
Slabosti postoje u svakoj od zemalja regije i one utječu na opće odnose. Da trenutačno nema nikakvih drugih problema, sama ekonomska kriza ne pogoduje dobroj atmosferi. Prisutni su i repovi iz rata koje treba riješiti jer psihološki i politički opterećuju odnose u regiji. Pod tim se podrazumijeva rješavanje pitanja nestalih, određivanje granica, pitanje izbjeglica, brojni problemi sukcesije... Primjerice, rješavanje granica stalno se povlači, no barem smo uspjeli sa Slovenijom naći metodologiju za rješenje problema. Sarajevski sporazum dobra je osnova za rješavanje izbjegličkog pitanja. Ljudi mogu odlučiti gdje će živjeti – vratiti se u zemlju iz koje su otišli i dobiti potporu ili ostati u zemlji u kojoj jesu te riješiti stambeno pitanje.
Delegacija opet ide u Katar
U Münchenu ste se sreli s katarskim premijerom šeikom Hamadom Al Tanijem i američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom. Koje su bile teme razgovora?
Na večeri sam sjedio pored katarskog premijera i imali smo prigodu dugo razgovarati. Ponovljena je želja za dobrom suradnjom, a uskoro naša delegacija, predvođena ministrom gospodarstva, ide u Katar. U svibnju će katarski emir Hamad Bin Khalifa Al-Thani doći u posjet Hrvatskoj. S potpredsjednikom Bidenom kratko sam se sreo. Poručio je da se veseli ulasku Hrvatske u Europsku uniju te da se nada da će ratifikacija biti obavljena na vrijeme. Naglasio je da prati tijek događaja.
>>VIDEO FOTO Protiv ćirilice: 'Branili smo Vukovar, a ne Bykobap!'
Dajte donesite zakon da nas mogu opet napasti. Mogu početi policajcima u Borovu selu, pa onda napad na Vukovar. Siguran sa da će Sabor to odobriti za dobrobit Hrvatskog naroda.