Josipović: Srbi mi se žale da ne mogu dobiti vodu, riješio sam to

Popularna Stojedinica izašla je nedavno iz stečaja pa je predsjednik Ivo Josipović iskoristio priliku i čestitao radiju gostujući u emisiji Intervju tjedna urednika Željka Matića.

Matić nije propustio pitati predsjednika je li njegova "nova pravednost" možda pred stečajem?

- Mislim da je nova pravednost koncept koji će dugo bit živ. Nije nešto što se jednokratno postiže. Nastavit će se ,nadam se, i nakon mog mandata. To je koncept koji treba široko prihvatiti da bi zaživio, kazao je Josipović i pohvalio se promjenama ustava kojima se omogućava kažnjavanje ratnog profiterstva i pretvorbe kao rutu nove pravednost te se poziva na niz postupaka koji su se otvorili protiv visokih predstavnika.

- Još postoje problemi i nepravde. Trebamo svaki dan raditi na tome da to načelo pravednosti zaživi, kazao je Josipović koji nije htio previše komentirati polemiku s Pupovcem i SNV-om.

Grube riječi

Ipak, kazao je, nada se da će iz te polemike u kojoj je "više grubih riječi došlo od strane Pupovca" izaći nešto dobro. Konkretno, da se financiranje SNV-a neće odvijati preko pričuve koje nije transparentno, da će se uklopiti u proračun i postati transparentno i pod monitoringom kako se to inače radi za korisnike proračuna, najavio je Josipović.

- Jako puno sugrađana Srba dalo mi je podršku i oni vrlo jasno pokazuju s kakvim se problemima susreću. Na primjer, moram reći da gotovo svaki dan dobijem nekoliko mailova svojih sugrađana Srba koji se žale kako s njima postupaju, a uglavnom se radi o Srbima s područja Zadra i Šibenika. Spomenut ću samo jedan primjer, u zadnjih devet godina ne mogu dobiti vodu. Sad se tome stalo na kraj. Nazvao sam i pitao o čemu se tu radi, zašto i sad se to rješava, kazao je Josipović.

Govoreći o odnosima s Miloradom Dodikom, Lagumdžijom i dr. kazao je kako nije na nama "da mi biramo šefove u BiH".

- Bit suradnje je da s onim tko je tamo izabran održavamo što je bolje odnose, kazao je Josipović.

Što se tiče pravednosti, Josipović je rekao i kako je solidarnost uvijek na iskušenju kad novca nema.

- Vladi će trebati puno mudrosti da kolač podijeli pravedno i uvijek će biti pitanja je li novac pravedno raspoređen, komentirao je najavu da će plaće prosvjetarima ići još deset posto dolje.

Ako želimo dugoročnu stabilnost zemlje, moramo uštedjeti. Ja sam za to da se maksimalno građanima izađe u susret, posebno onima koji rade pošteno i kvalitetno u javnim službama. Često se kaže nepravedno da su u privatnom sektoru plaće niže nego u javnom, jer se zaboravlja da je kvalifikacijska struktura niža nego u javnom sektoru. Ne smijemo zaboraviti da nas ti ljudi liječe, obrazuju našu djecu...To treba cijeniti.

 Josipović se ne smatra stručnim odgovoriti na pitanje je li vrijeme za štednju i potrošnju. Da znam što je odgovor, ja bih bio Nobelovac, našalio se.

- U situaciji kad u svijetu nije jasno što treba napraviti, trošiti, štedjeti tiskat novce, teško je odgovoriti na pitanje. No, na kraju će se na europskoj razini, a mi ćemo to slijediti, vjerojatno iće potrošnju ili na kombinaciju ovisno o situaciji u državi.

Važno je poduzimati i male korake za koje sigurno znamo da će donijeti dobro Čemu 60 dozvola za izgradnju energetskog pogona, čekanje na građevinsku dozvolu do dvije godine...Tu sam mislio i mislim danas da je Vlada mogla bolje, no neke mjere su dobile potvrdu Fitcha i to ohrabruje, nastavlja Josipović.

Na pitanje povezivanja juga i centra Hrvatske, predsjednik kaže da se ono pretvorilo u ideološko pitanje.

Sporazum kao čardak ni na nebu ni na zemlji

Ako si za onda si HDZ, ako si protiv onda si SDP. Ja mislim da ako ima novaca, sagradimo most ako nemamo, teško ćemo išta sagraditi.

Što se tiče ratifikaciji sporazuma s BiH, Josipović je jasan.

Mislim da je važno da se ta priča privede kraju: sporazum stoji kao čardak ni na nebu ni na zemlji. Dobro je da se taj sporazum skine s čardaka, bilo da se kaže ne ili da.

Važno je da se zbog osjetljivosti pitanja cijeli proces ratifikacije odvija tako da se građanima objasni da nije bitno tko je prvi bio tamo, ili tko je bio 1941. već gdje su bile granice bivših republika u trenutku raspada Jugoslavije.

Istaknuo je da nismo pronašli rješenje što se tiče nasilja na terenima. Mi imamo stroge zakone, propise, ali bez utjecaja na mladu generaciju i popravljanja socijalnih uvjetima u kojima oni stasaju se to primijeniti.