Jovanović: EU je sredstvo za bolji, kvalitetniji i sretniji život

U Primorsko-goranskoj županiji na referendum je do 11 sati izašlo tek 10,18 posto birača, a u gradu Rijeci 9,86 posto. Slab odaziv birača zabilježen je i u Istarskoj županiji gdje je do 11 sati na birališta izašlo 10,82 posto građana, dok je u Puli odaziv bio ipak nešto veći, na glasačka je mjesta izašlo 13,31 posto građana.

U Rijeci su do podneva glasala čak tri ministra, u zapadnom dijelu grada, na Kantridi u 10, 30 sati glasao je Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, u 11 sati sati na biračkom mjestu u opatijskom Društvenom domu na adresi Poljane 62 glasao je Zlatko Komadina, ministar prometa i veza, a ministar financija Slavko Linić točno u podne u Mjesnom odboru Bulevard, u istočnom dijelu Rijeke.

- Uvjeren sam da će većina građana biti za, imamo dovoljno znanja i sposobnosti, onda nema mjesta strahovima - kazao je Linić nakon glasanja.

U Rijeci je, na glasačkom mjestu broj 8. Gornji Zamet zabilježen tek manji propust. Birački odbor dopustio je biranje bez odgovarajuće identifikacijske isprave. Jednom je biraču, naime, dopušteno glasanje uz predočenje pokaza za javni gradski prijevoz.

Na novinarsko pitanje - zašto tako visok PDV, ministar Linić je kazao kako žele zaštiti nemoćne, one koji imaju male prihode.

- Privreda je potpuno stala zbog prevelikih doprinosa. Smanjenje doprinosa kompenzirat ćemo većim PDV-om - rekao je Linić te dodao kako će do 9. veljače Vlada moći uputiti prijedlog proračuna u Sabor. Najavio je i racionalnije trošenje, a osobito rigorozni bit će, kazao je, u davanju državnih subvencija.

Za ministra Komadinu članstvo Hrvatske u Uniji nema alternative, EU je, kazao je, naša sadašnjost.

- Naš krajnji cilj nije članstvo u EU, naš krajnji cilj je da EU bude sredstvo za bolji, kvalitetniji i sretniji život svih građana Hrvatske, kazao je ministar Jovanović.

- U svim razvijenim zemljama svijeta upravo se znanost i inovacije spominju kao nositelji gospodarskog razvoja, a Hrvatska će, kao 28. članica EU, dobiti šansu značajnije uhvatiti priključak s najrazvijenijim zemljama Unije. Već i sada Hrvatska sudjeluje u najvećem okvirnom programu EU za financiranje istraživanja i razvoja. Hrvatska je od početka FP7 (okvirnog programa) do danas za sudjelovanje uplatila 25,7 milijuna eura nacionalnog doprinosa, dok je u istom razdoblju dobiveno 35,7 milijuna eura, dakle, 40 posto više. U 2014. FP7 naslijediti će još veći okvirni program, Horizont 2020., okvirni program za istraživanje i inovacije. Upravo tu vidim najveću korist za nas. Hrvatska se već priprema za sudjelovanje u programu. Nakon analize dosadašnjeg sudjelovanja u okvirnim programima, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta će mjere poticanja sudjelovanja objediniti u Akcijskom planu za jačanje apsorpcijskog kapaciteta - kazao je Jovanović.