Prijedlog Nacionalne strategije odgoja, obrazovanja i znanosti ili “strategija nad strategijama”, kako joj tepa resorni ministar Željko Jovanović, predstavljen je danas u Vladi. No, u moru novosti koje su njome predviđene najzanimljivija je ona da će osnovna škola, i to vjerojatno od 2018. godine, umjesto osam trajati devet godina. Kao i da će svi đaci koji do 1. rujna navrše šest godina ići u prvi razred.
Zreliji đaci
– Razredna nastava trajala bi pet godina, a predmetna četiri. U većini zemalja osnovna škola traje devet godina i pokazalo se da raniji početak školovanja i dulje trajanje osnovnoškolskog obrazovanja pozitivno utječu na prevladavanje socijalnih razlika – objasnio je profesor Neven Budak koji je strategiju i predstavio.
U prilog takvoj odluci ide i, stoji u strategiji, činjenica da hrvatski petnaestogodišnjaci ostvaruju ispodprosječne rezultate, što se vidi i na ispitima državne mature. Rezultat promjene bili bi i zreliji đaci u srednjim školama, kao i zreliji studenti jer bi se na fakultete upisivalo s 19, odnosno 20 godina.
Oni đaci koji pak ne žele nastaviti školovanje na studiju došli bi na tržište rada nešto stariji nego sadašnji maturanti.
Takva odluka, stoji u strategiji, provediva je bez većih problema. Na ruku nam, na žalost, idu i demografski podaci i predviđanja prema kojima će 2017./2018. godine u školama biti između 328 i 332 tisuće đaka. Uključenjem devete generacije te školske godine u sustav zapravo bi se došlo do istog broja učenika koliko ih je upisano u školskoj godini 2008./2009. Učitelji, ali i ravnatelji, ubuduće bi se trebali licencirati, a predlaže se i obrazovanje budućih ravnatelja kroz institucije. Od učenika se više neće tražiti samo da bubaju napamet podatke već će se vrednovati i njihove vještine, stavovi, kritički način razmišljanja, odgovornost...
Cilj je i ujednačavanje uvjeta rada u svim školama, što trenutačno nije slučaj, organiziranje sustava podrške djeci i đacima te zapošljavanje potrebnog broja stručnih suradnika, ali i uvođenje cjelodnevne nastave.
Brojne su novosti predložene i kada je u pitanju visoko obrazovanje. Cilj je unaprijediti studijske programe te redefinirati kompetencije koje se njima stječu.
Kad je riječ o kadrovima, prema strategiji više neće moći biti više od jednog redovnog profesora na katedri. Doći će i do racionalizacije studijskih programa, pri čemu će glavni alat biti programski ugovori, a svi studiji koji budu financirani kroz programske ugovore bit će besplatni.
Bolji standard
Unaprijedit će se i studentski standard uz posebnu brigu za socijalnu dimenziju studiranja. Trenutačno se, kaže profesor Budak, najviše novca troši za subvencioniranje prehrane, a mnogo manje za smještaj, što će se ubuduće mijenjati.
I iako sve te promjene na papiru dobro izgledaju, kritičari s pravom pitaju kojim će se novcem to sve financirati. Ministar obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanović optimističan je te tvrdi da se već sada neracionalno troši novac u obrazovanju i znanosti.
– Samo kada to primijenimo, puno ćemo napraviti – uvjeren je ministar Jovanović. Ipak, dugoročno, nada se da će Hrvatska umjesto sadašnjih 0,75 posto BDP-a za obrazovanje i znanosti izdvajati 1,4 posto BDP-a.
– Ali proračun je tek jedan od načina ulaganja u obrazovanje i znanost. Dugoročno se mnogo više očekuje od gospodarstvenika i privatnog sektora – poručio je ministar Željko Jovanović.
>>Srušili gotovo čitav razred da potjeraju bivšeg ravnatelja?