Širi se kriza

Jurčić: Slovenska se i ciparska kriza razlikuju sto posto

Foto: Reuters/Pixsell
'Slovenian Prime Minister Alenka Bratusek sits in parliament after her cabinet was confirmed in Ljubljana March 20, 2013. Bratusek said on Wednesday she was determined to revive the economy, overhaul
Foto: Reuters/Pixsell
'Eurogroup President Jeroen Dijsselbloem attends a news conference at the end of a Eurogroup meeting at the European Council building in Brussels, March 25, 2013. REUTERS/Sebastien Pirlet (Belgium - T
Foto: Reuters/Pixsell
Cipar prosvjed (1)
27.03.2013.
u 08:46
Cipar i nije ekonomija, nego običan šalter preko kojega se skladištio novac, a Slovenija je posuđivala novac pa sada uz bolne rezove sve teže vraća dug
Pogledaj originalni članak

Šef eurogrupe i ministar financija Nizozemske Jeroen Dijsselbloem upozorio je da bi financijski moćnici ciparski model uskoro mogli primijeniti na Sloveniju, Maltu i Luksemburg jer su to zemlje koje imaju "prevelik bankarski sektor, koji treba smanjiti".

– Prije nego što dođe do problema, ojačajte svoje banke, popravite bilance i budite svjesni da, ako banke upadnu u nevolje, mi nećemo automatski doći da ih riješimo – kazao je Dijsselbloem u razgovoru za Financial Times.

Euro je njemačka krv

Što je pokazala ciparska kriza i može li Slovenija biti novi Cipar? Glavna je pouka ove krize da zajednička monetarna unija nije zaživjela u Europi.

– Euro je u biti njemačka i nešto manje francuska valuta. Euro je najviše određen disanjem njemačkog gospodarstva, a uopće nije kompatibilan s grčkom, ciparskom, slovenskom ili portugalskom ekonomijom. Valuta je kao krv, svaki organizam proizvodi svoju krv, a euro je krv njemačkog gospodarstva. Grčka, Cipar i Slovenija organizmi su koji su primili nekompatibilnu krvnu grupu – slikovit je ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.

Monetarna unija u ovakvom obliku ne može preživjeti, smatra Jurčić, i bit će nužno što prije provesti njezino restrukturiranje. Jedna od ideja jest da se slabije ekonomije vrate nacionalnoj valuti, ali da ostanu u carinskoj uniji.

– Za Grke i Ciprane bilo bi bolje da se vrate drahmi, ali tome se protivi bogatiji dio eurozone koji to doživljava kao propast ideje eura. No, u ovako postavljenoj eurozoni, koja nije utemeljena na solidarnosti, euro mogu zadržati samo osnivači Europske unije – Njemačka, Francuska i zemlje Beneluksa – smatra Ljubo Jurčić. Ciparska kriza nema ništa zajedničkog sa slovenskom jer ni jedno drugo gospodarstvo u Europi nema ništa zajedničko s ciparskim.

Bankari će postati maslinari

– Cipar u biti i nije ekonomija, nego običan šalter preko kojega se skladištio novac. Taj je model razvijen iz ruskih interesa. Nemoguće je da banke u jednoj zemlji, kao što je ciparski slučaj, imaju nekoliko puta više depozita od nacionalnog BDP-a. Cipar će se za tri godine vratiti tamo gdje je bio prije 30 godina: ribolovu, maslinama i turizmu – ističe Jurčić.

– U Sloveniji je potpuno obrnuta situacija od Cipra. Dok je na Cipar došao mešetarski novac da se oplođuje, Slovenija je posuđivala novac s obvezom vraćanja. Rasplet krize u Sloveniji ovisi o tome koliko će građani izdržati rezanje mirovina, plaća i socijalnih davanja, što je nužno da bi se plaćali dugovi – kazao je Jurčić, uz opasku da bi se slovenska nova premijerka Alenka Bratušek lakše nosila s krizom da nije uveden euro jer bi se promjenom tečaja tolara mogao rješavati dio problema.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.