Šef budućeg Odbora za branitelje: Politika u Koprivnici je bahata

Potez je to politike koja traži legitimitet za svoje postupke. Politika u Koprivnici, i vlast i oporba, prilično je bahata i neosjetljiva na potrebe bilo koje skupine, pa tako i braniteljske - prokomentirao je osnivanje Odbora za branitelje Grada Koprivnice budući predsjednik Ivica Jurenec iz Udruge Specijalne policije Ban.

Koordinacija opomena

Za osnivanje Odbora saznao je dan uoči sastanka, a za predsjednika predložile su ga žene iz stradalničkih udruga. Ocjenjuje to vrlo neozbiljnim, ali pristao je jer želi probati poboljšati status branitelja u Koprivnici. Iako, vrlo je skeptičan nakon što se uspješnom u radu nije pokazala Koordinacija braniteljskih udruga, iza koje je, kaže, stajao SDP i predsjednik Gradskog vijeća Zoran Gošek, a branitelje se ništa nije pitalo ni u vezi budućeg braniteljskog spomenika.

Jurenec i dalje otvoreno tvrdi da rješenje spomenika “Zvona” autora Alema Korkuta nije dobro.

- Taj se spomenik na kraju želi prodati svima i svakome, bez jasnog je identiteta. Samo vizualno rješenje, osim što je meni osobno ružno, ne odražava uopće ono što bi branitelji i stradalnici htjeli. Sad se želi popravljati ideja. To je živi cirkus - kazao je Jurenec, dodavši da je svjestan da je Odbor, kojeg čine predstavnici 15 udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Gošek (SDP) i Ernest Forjan (HDZ), samo savjetodavno tijelo Gradskog vijeća i da im je snaga ograničena.

Smatra da kad bi se i stavila imena poginulih na spomenik problem bi bio to što nema točnog popisa. Tvrdi da je teško odrediti i prave kriterije za njega. Naveo je primjer Zvonimira Kardoša koji je poginuo u ratu kao pripadnik PU varaždinske, a živio je u Miklinovcu.

Vojarna nije u funkciji

- To je simbolika, puno nam to znači, ali imamo mi veće probleme. Situacija s braniteljima je kao i u državi, stvari ne funkcioniraju. Profitiraju samo profesionalni branitelji po udrugama, kojima je to posao, i oni koji su vješti zarađivati kroz kvazi projekte, putne troškove - oštar je Jurenec, koji se dotaknuo i projekta u prostoru bivše vojarne.

- Vojarna se gasila na vrat na nos. Kao ne treba nam, bit će za civilne potrebe. Za račun toga morali smo napraviti Palaču pravde, utrošili sredstva. Vojarna dan danas nije u nikakvoj funkciji. Mi danas nemamo ništa osim grandioznih planova o sveučilišnom kampusu. Najskuplje je kad nešto stoji. Vojska je mogla ostati. Stotine ljudi je bilo tamo zaposleno. Što smo dobili za uzvrat - pita se on.