Zbog Borisa Kunsta, premijer Ivica Račan neće se moći hvaliti da su mu izglasavanje budžeta za 2002. godinu i preraspodjela državnog novca prošli bez vidljivijeg uličnog otpora. Sutra Kunst namjerava na Markov trg dovesti 20-ak tisuća ljudi: seljaka iz slavonsko-baranjske udruge, Saveza udruga nezaposlenih, dijela studenata i dijela branitelja.
Sutrašnji je prosvjed Kunst dugo pripremao i najavljivao, pokušao ga je organizirati zajedno s drugim sindikalnim središnjicama, ali nijednu od njih nije pridobio na svoju stranu. Umjesto za prosvjede, ostali su se odlučili za pregovore i vrlo izglednu koaliciju s vlasti.
U posljednji tren Kunsta je napustio i manjinski sindikat u školstvu Preporod, tako da je, ostavši bez saveznika u sindikalnim redovima, Kunst zatražio i pomoć dobio od drugih, prosvjedima sklonijih civilnih udruga, za koje se vjeruje da su bliske HDZ-u. Kunst sam komentira kako udruge s kojima organizira prosvjed nisu politički priljepci nijedne političke stranke, ali okupljaju ljude raznih političkih uvjerenja. Nakon mnoštva građana koji su se okupili na drugoj godišnjici smrti Franje Tuđmana, sutrašnji bi prosvjed mogao biti još jedan od događaja koji će pokazati raste li i koliko popularnost HDZ-a, a koliko pada popularnost koalicijskih stranaka.
Okretanje braniteljima
Sam Kunst reći će da njegov skup nema političko značenje, a ni on se nikad nije isticao stavovima koji bi se mogli ocijeniti kao "desni". No, motiv zbog kojega se upustio u problematičan savez s, primjerice, generalom Antom Rosom mogao bi biti puno prozaičniji. Kunst ne ide u prosvjed samo da bi se inatio vlasti nego i da pokaže ostalim sindikatima da može organizirati prosvjed i bez njihove pomoći. Najbrojnija skupina zaposlenih unutar URSH-a su tete iz dječjih vrtića koje Kunst ne može staviti u prve redove, kao glavne nositelje prosvjeda, pa se okrenuo iskusnim grupacijama. Prosvjednike će regrutirati iz redova branitelja i seljaka, te nezaposlenih koji će organizirano stići u Zagreb.
I dok se Kunstov sindikat priprema na izlet do Markova trga, najjača sindikalna organizacija u državi - Savez samostalnih sindikata Hrvatske - najavljuje svoje sudjelovanje na radničkim demonstracijama u Bruxellesu. Tamo će se 13. prosinca održati demonstracije na kojima će 80.000 europskih radnika tražiti puno zaposlenje i bolja radna mjesta. Kad se već povlači ta relacija, ipak je, za hrvatske prilike, smislenije tražiti veću zaposlenost i više socijalne pravde u Zagrebu nego u Bruxellesu.
Nema razvojne politike
Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo objašnjava da će seljaci prosvjedovati jer su nezadovoljni time što država namjerava izdvojiti dvije milijarde kuna za poticaje u idućoj godini.
- Zajednica procjenjuje da bi za poticaje trebalo izdvojiti najmanje tri milijarde kuna i nećemo odustati od tog zahtjeva. Nakon prosvjeda pred Vladom, nastavit ćemo prosvjede i planiramo izaći na ceste - rekao je A. Laslo. Nedavne razgovore predsjednika Sabora Zlatka Tomčića i premijera Ivice Račana o mogućnosti da se iz Vladinih fondova za poljoprivredu osigura još 800 milijuna kuna Laslo je nazvao "političkim igrama između HSS-a i SDP-a kojima žele zamazati oči seljacima".
O izvanrednom prosvjedu razmišljaju i voćari. Oni bi, naime, sljedeće godine trebali prvi put dobiti poticaje od 10.000 kuna po trajnom nasadu i time su zadovoljni. No, muče ih krediti koje su dobili od Ministarstva poljoprivrede jer ih zbog učestalih elementarnih nepogoda ne mogu otplaćivati. Stoga od Ministarstva traže reprogram kredita, a ne bude li im udovoljeno, 17. prosinca održat će prosvjedni skup, kaže u ime Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković.
I dok udruge seljaka i voćara drže kako je ključ budućnosti domaće poljoprivrede u novčanoj pomoći države, direktor Sektora poljoprivrede pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Stipe Bilić ističe da se stanje u poljoprivredi ne bi promijenilo ni kad bi država toj djelatnosti osigurala 10 milijardi kuna jer još nema politike koja bi osiguravala njezin razvoj. U Ministarstvu poljoprivrede naglašavaju da će proračunsko izdvajanje za poticaje sljedeće godine biti oko 10 posto veće nego ove godine.
Lj. Gatarić, S. Lauš-Mrvelj