Budući da je Hrvatska kao članica Europske unije sudjelovala u donošenju Pakta o migracijama i azilu čiji je cilj učinkovito upravljanje migracijama i međunarodnom zaštitom, obvezna je i do 2026. godine otvoriti prvi migracijski centar u Hrvatskoj, i to u aktualnom kampu za registraciju migranata koji već godinu dana funkcionira u Dugom Dolu kod Krnjaka u Karlovačkoj županiji. Kako je pojasnio Dalibor Jurić, ravnatelj Uprave za europske poslove, međunarodne odnose i fondove EU MUP-a, kroz kamp u Dugom Dolu koji ima kapacitet za smještaj 500 ljudi dnevno, u godini dana prošlo je oko 3200 migranata od kojih većina nije ispunjavala uvjete za dobivanje međunarodne zaštite. Kapacitet centra u Dugom Dolu povećat će se na mogući prihvat 1458 migranata.
– Migracijski je pritisak na hrvatsku granicu pao za 58 posto u odnosu na 2023. godinu kada smo imali rekord od gotovo 70.000 migranata zatečenih u ilegalnom prelasku naše granice. Naša je obveza povećati kapacitete centra u Dugom Dolu i nekoliko puta do 2028. godine kada će se na razini EU ponovno raditi procjene koliko je koja država spremna primiti ljudi, pa će one 2029. možda biti drukčije. Ne ispoštujemo li taj dogovor, Hrvatska više neće imati pravo pozivati se na mehanizme solidarnosti koji se odnose na preseljenje migranata u druge države EU ili očekivati financiranje – kazao je Dalibor Jurić. U tom će centru, dodao je, provoditi dubinske provjere osoba koje su nezakonito ušle u RH što traje sedam dana, a onda će još 12 tjedana trajati postupak povrata ljudi u zemlje iz kojih su došli, utvrdi li se da nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, a takvih je i danas najviše među migrantima.
– Imamo dobru suradnju s vlastima u BiH i Srbiji što se tiče povratka migranata, kao i s Frontexom koji sufinancira povrat migranata u zemlje iz kojih su došli. Postoje ugovori s trećim zemljama oko povrata ljudi i to je danas uobičajena praksa. Više nismo suočeni s velikim migracijskim valovima kakve smo imali do 2023. godine, već su ilegalne migracije, koje nikada neće prestati, sada 'preuzele' kriminalne skupine koje prebacuju skupine ljudi i zarađuju na njima. No imamo odličnu suradnju s kolegama u okruženju u EU pa kriminalne skupine nastojimo razbiti. Uz to, velikih migracijskih valova nema jer se, u sklopu ugovora sa trećim zemljama, pokušavaju riješiti problemi u državama iz kojih su migracijski valovi kretali; ulaže se dodatno u nove proizvodne pogone, rješavaju se lokalni problemi u tim državama, a i te zemlje, prema sporazumu, prihvaćaju natrag svoje građane za koje utvrdimo da nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, što prije nije bio slučaj – kazao je D. Jurić.
Pohvalite se koliko ste to vi vratili migranata i koliko ste ih primili koje su nam druge države poslale.