Sveta Stolica dosljedno podupire principijelno zalaganje biskupa iz Bosne i Hercegovine za obespravljene u BiH i za povratak prognanih u njihove prijeratne domove i u tom kontekstu valja promatrati i upravo završeni višednevni posjet BiH kardinala Petera Turksona, prefekta Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, kazao je glavni tajnik Biskupske konferencije BiH Ivo Tomašević.
Komentirajući višednevni posjet kardinala Turksona Banjoj Luci, gdje je boravio na poziv biskupa Franje Komarice kako bi se i osobno uvjerio u stanje u kojemu žive malobrojni preostali katolici na području entiteta Republika Srpska, monsinjor Tomašević istaknuo je kako je glavni cilj bio konkretizirati potporu Vatikana nastojanjima da se zajamče i ostvare temeljna ljudska prava poput onih na povratak u vlastiti dom. Kardinal Turkson, kako je istaknuo Tomašević, bliski je suradnik pape Franje, koji je i sam boravio u BiH i zna s kakvim se poteškoćama i izazovima susreću ljudi koji u toj zemlji žive.
Kardinal Turkson se neposredno prije dolaska u BiH sastao s papom Franjom, a osobno i izravno iskustvo što ga je stekao obilazeći župe u Banjolučkoj biskupiji, u kojima je ostao tek simbolični broj katolika, bit će i temom novih razmatranja Svete Stolice.
– Dobro je da je kardinal Turkson došao i vidio stanje stvari – kazao je Tomašević dodajući kako je važno to što se širi krug ljudi u Vatikanu koji imaju izravne spoznaje o tome što se zbiva u BiH i u kakvom stanju su katolici u toj zemlji.
Na tom tragu je i zajednička izjava komisija “Justitia et pax” biskupskih konferencija BiH, Hrvatske i Slovenije, objavljena u ponedjeljak, u kojoj stoji upozorenje kako su katolici u BiH trenutačno najugroženiji dio Crkve na europskom kontinentu.
U Biskupskoj konferenciji BiH nadaju se kako će i ta izjava i posjet kardinala Turksona biti poticaj da se utječe na one koji imaju realnu moć i vlast da se stanje počne mijenjati, a posebice da se ne zatvaraju vrata povratku prognanih jer su uvjereni da među njima i dva desetljeća nakon rata ima onih koji su na to spremni ako bi im se na odgovarajući način pomoglo.
To se, primjerice, izravno odnosi na opustjelo područje Bosanske Posavine. Upravo je pravo na povratak ono na čemu biskupi iz BiH inzistiraju svih proteklih godina i u čemu imaju trajnu potporu Svete Stolice.
mi hrvati odnosno hrvati političari uvijek traže krivca u drugima i nađu ga u drugim nacijama mi smo sami sebi problem jer smo nesložni i podijeljeni po tisuću osnova konkretno entitet republike srpske je stvarnost a hrvati u bih su manjina bez obzira na ustavne odredbe u ustavu može pisati sve najbolje o hrvatima a stvarnost je nešto drugo hrvati političari iz hrvatske od prvoga do zadnjega trabunjau o ravnopravnosti a kako je sprovesti ne znaju jer je nemoguće sprovesti ranopravnost npr,u sarajevu šačica hrvata prema masi muslimana, hrvati bih bez dijela teritorija će nestati jer sada žive kao indijanci u rezervatima , izuzev zapadne hercegovine koja je nalonjena na dalmaciju, a o iseljavanju da ni ne pišem, hvala entitet je ono što jest što je stvarnost.