Unatoč tome što je sredina zime, sva su se zimska obilježja – istopila. Zavladale su visoke temperature (i do 18 Celzijevih stupnjeva), a danima nas već – nekoga manje, nekoga više – muči južina. No i ona ima svoju lošu i dobru stranu. Loša – štetno utječe na zdravlje (samo u Slavoniji odnijela je dvadesetak života). Dobra – zbog zatopljenja štedi se na potrošnji plina, struje, a to znači i manje račune.
– Pri visokim temperaturama nastaje pogoršanje osnovnih bolesti, promjena krvnog tlaka i pulsa, bolovi u prsima te infarkti pa zatopljenje za neke može biti i kobno – kazala je ravnateljica zagrebačke Klinike za srčane bolesti Mirjana Jembrek-Gostović.
Psihologinja Ivana Sabol upozorava da južina zna u ljudi izazivati nemir i uzrujanost, a takvih se stanja plašimo, što onda uzrokuje povećanje krvnog tlaka, raste adrenalin i broj otkucaja srca, javlja se aritmija...
– Osobito Dalmatinci često znaju reći da ih južina sludi – prenosi Sabolova dojmove “slabih” na južinu. Ipak, premda nas od južine zna boljeti glava, možda nam bude lakše kad pogledamo račune koji će zbog njena utjecaja biti niži.
Ušteda i na gorivu
– U dane kada nastane zatopljenje potrošnja plina smanji se oko 40%. U tjednu kada su temperature u minusu, prosječna je dnevna potrošnja plina između 2,5 i 3 milijuna kubika, a u ovom tjednu, kada je nastupila južina, prosječna je dnevna potrošnja između 1,5 i 1,8 milijuna kubika plina. Naravno da će se to osjetiti i na računima potrošača plina – kazao je glasnogovornik zagrebačke Gradske plinare Davor Šestan.
Na dobitku su i zimske službe.
– U jednom izlasku ne teren potroši se 800 – 900 tona soli. No kada snijeg pada bez prestanka cijeli dan, onda u 24 sata moramo dva puta izići na ceste, što znači da se tada potroši 1600 – 1800 tona. Kada je samo poledica, troši se 300 – 400 tona. A kad je južina, ne potroši se ništa. No tada na ceste ne izlaze ni ralice ni traktori, čime se štedi i na gorivu – kaže rukovoditelj zagrebačke Zimske službe Hasan Džonbić.
Kad je o struji riječ, kako doznajemo od glasnogovornice HEP-a Mirele Klanac, zbog iznimno niskih temperatura 16. prosinca bila je rekordna potrošnja električne energije – 62.370 MWh, a prošle, iznimno tople nedjelje, potrošilo se 45.076 MWh. Razlike su očite i znatne.
No u one koji proklinju južinu spadaju i skijaši i ljudi koji rade na domaćim skijalištima.
Bjelolasica zatvorena
– Nama je južina gotovo upropastila posao! U srijedu smo zatvorili skijalište. Odnijela nam je oko 70 posto snijega. Sad smo dvostruko na gubitku. Prvo, južina nam je odnijela troškove strojeva, struje i djelatnika koji su sve bili pripremili za skijanje, a sad od skijanja nema ništa pa ćemo posao koji smo već bili napravili morati raditi ponovo. Drugo – ne radimo, ne prodajemo karte i ništa ne zarađujemo. Tako smo u ovoj godini zbog južine na gubitku oko milijun kuna. Inače, kada su pravi zimski uvjeti, vikendom prodamo oko 1000 karata u danu, a radnim danom oko 400. Prije nego što smo zatvorili skijalište prodavali smo samo 10-ak karata – požalio se Dragutin Žiljak sa skijališta Sljeme, a žali se i njegov kolega, direktor HOC-a Bjelolasica Maro Mišić:
– Od 15. prosinca snijeg je triput pao (70, 50 i 20 centimetara), no sva tri puta brzo se i otopio pa sad od snijega nema ništa, a mi ovisimo o prirodnom snijegu. Zbog svega toga skijalište ove sezone uopće nismo ni otvarali pa nam je za sada zarada – nula.
Ne radi ni skijalište Platak, a snijega (osam cm) ima samo na Zavižanu. A kako zatopljenje utječe na zimski san medvjeda i na bilje?
– Nemamo pokazatelja da južina škodi medvjedima jer kod naših medvjeda zimski san i nije tako tvrd. Sada je posebno opasno ako medvjedice s mladuncima krenu izlaziti izvan brloga jer bi oni mogli uginuti – kaže prof. Đuro Huber.
Poljoprivrednik Antun Laslo tvrdi pak da južina uopće ne utječe na ratarske kulture. Voćari imaju drukčiju priču.
– Južina štetno utječe na voćke. Ako temperature naglo rastu do 15 i više stupnjeva, širi se kora koja se noću, kad je hladnije, steže. To izaziva odumiranje tkiva i pucanje stabla. Potraje li južina dulje od mjesec dana, onda je to opasno – objasnio je voćar Franjo Ivković.
Hm Grubo i realno. Ljudi koji su bolesni umrijet će, oni koji rade i dalje će biti nervozni, uštede su egzaktna kategorija i sve je normalno, kao što je i bilo prije. A što se tiče skijanja ja, kao i ostali normalni skijaši znaju da se na Sljemenu, Platku i Bjelolasici ne skija. To su samo topilišta snijega bez dovoljne tehničke logistike i poligoni za isisavanje društvenog novca. Austrija je blizu i to je lokacija za skijanje u kojoj svi znaju što rade, a skijati možeš i kad je južina i sve je u redu. Ova kuknjava za snijegom samo je posljedica one poslovice, vidla žaba da se konji kuju pa i ona digla nogu.