'Kad su stigli prvi konvoji sa stambenim kontejnerima, to nas je mentalno ojačalo'

Pod naslovom „To nas je također mentalno ojačalo“ i podnaslovom „Hrvatski ministar vanjskih poslova o sklonosti Austrijanaca doniranju, kritici izbjegličke politike i ljetu na Jadranu“ austrijski dnevni list „Kurier“ objavio je u subotu intervju s ministrom vanjskih i europskih poslova RH Gordanom Grlićem Radmanom.

Već u uvodu teksta novinar Uwe Mauch, koji često piše o Hrvatskoj i hrvatskim temama i dilemama, predstavljajući našeg šefa diplomacije, da je „rodom iz Tomislavgrada, grada u Hercegovini i da je pripadnik hrvatske Narodne stranke HDZ, koja je na parlamentarnim izborima prošle godine izašla kao jasni pobjednik“, ističe kako ministrovi sunarodnjaci, Hrvati iz Bosne i Hercegovine mogu zatražiti hrvatsku EU putovnicu i tako mogu sudjelovati i na izborima u Hrvatskoj.

Prvo pitanje austrijskog novinara odnosilo se je na ministrovu ocjenu europske solidarnosti nakon potresa u Hrvatskoj ministar Grlić Radman je odgovorio: „Ona je veličanstvena. Za nas kao malu i najmlađu zemlju u EU u punoj se je mjeri pokazalo, koliko je vrijedno biti dijelom veće zajednice. Kad su stigli prvi konvoji sa stambenim kontejnerima, to nas je- mogu slobodno reći-također mentalno ojačalo“. Na pitanje o spremnosti Austrijanaca za pomoć, šef hrvatske diplomacije je izjavio kako ga je puno toga podsjetilo na 90-godine, kada je kao mladi diplomata sudjelovao u koordinaciji humanitarnog projekata „Susjed u nevolji“.

„Moj kolega Alexander Schallenberg odmah se je nakon potresa javio i pitao što nam je potrebno“, s oduševljenjem je opisao spremnost na pomoć svog austrijskog kolege Schallenberga, napomenuvši kako ga jako impresioniraju i privatne akcije Austrijanaca u pružanju pomoći potresom stradalom stanovništvu Banovine. Vezano uz borbu protiv pandemije koronavirusa i postavljeno mu pitanje treba li više europske suradnje na tom području, Grlić Radman je istaknuo da u „Uniji i dalje vrijedi osnovni princip, kako zdravstvena politika treba biti nacionalno pitanje. Ali ono što smo mi kod našeg predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. godine pokazali, i što je ocjenjeno pozitivnim, je pokušaj traženja zajedničkog rješenja“. Na pitanje kako bi mogao izgledati ljetni odmor ove godine, hrvatski je ministar rekao da već danas može jamčiti da će Hrvatska biti „top pripremljena za svoje goste“. „ I nadam se da će slijedeće zime u Austriju ponovno moći doći na skijanje oko 200.000 Hrvata“.

Vezano uz vrlo kritično pisanje hrvatskih medija o austrijskom kancelaru Sebastianu Kurzu nakon hitnog poziva Austrijancima u kolovozu prošle godine da se odmah vrate s odmora iz Hrvatske svojim kućama zbog širenja koronavirusa našom zemljom, novinara je zanimalo da li su nakon toga se „zahladili“ odnosi između službenog Zagreba i Beča? Ministrov odgovor je glasio: „Hrvatsko-austrijski odnosi uvijek su bili odlični“. O tome što misli o navodima da hrvatska granična policija neprestano krši ljudska prava na granici s Bosnom i Hercegovinom šef hrvatske diplomacije je rekao: „Trenutačno je angažirano 6.500 policajaca. Oni izvrsno rade svoj posao. Molim vas, ne zaboravite da je ova vanjska granica EU-a duga više od 1.000 kilometara i da je zadaća policije da adekvatno štiti javni red i zakone EU-a“.

„Čak i ako se zanemaruju ljudska prava, što se kritizira“, upitao je novinar Kuriera. „To nije točno. Posve je razumljivo da i nadalje primamo ljude iz ratnih područja. Ali onaj tko prijeđe granicu bez papira i uz pomoć krijumčara prijeđe granicu, ne može računati da će ostvariti pravo na boravak. Primjećujemo da mnogi ljudi, prije svega iz Afganistana i iz Pakistana, na put kreću isključivo iz ekonomskih razloga“, pojasnio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova. Na upit kada očekuje da bi Hrvatska mogla ući u Schengen, Grlić Radman je istakao kako je Hrvatska sve potrebne kriterije za prijem ispunila već 2019. godine. „Sada trebamo odobrenje svih država članica. Drago nam je da bi Portugal želio iskoristiti svoje trenutačno predsjedanje EU-om da podrži naše napore“, poručio je hrvatski ministar. Na posljednje pitanje kada će euro napokon zamijeniti kunu, ministar Grlić Radman je odgovorio kako dijeli optimizam s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem da bi to moglo biti već 1. siječnja 2023. godine.