Kad su žene šefovi BDP može rasti i do 12 posto

Ako su žene uspješne, i njihove su države uspješne – kazala je na početku jučerašnje konferencije “Pravo i biznis: pozitivni učinci usvajanja nove europske regulative koja osnažuje biznis i žene” zamjenica američkog veleposlanika Victoria Taylor. Dodala je kako su zagovaranje i lobiranje važni alati kojima se utječe na politike svojih vlada te da je zagovaranje način da se žene čuje i na višim razinama jer, kao i muškarci, tako i žene moraju razvijati svoje sposobnosti liderstva.

Ponižavajući status žena

Potom je na konferenciji, koju su u Kaptol Boutique Cinema organizirale Hrvatska udruga žena u pravnoj profesiji i Hrvatsko društvo lobista, upitana kako joj je, kao ženi, biti na poziciji državne tajnice u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Nataša Mikuš Žigman diplomatski odgovorila – zanimljivo.

– U Hrvatskoj je 26% vlasnica poduzeća i 33% vlasnica obrta, a u EU 31% žena većinske su vlasnice poduzeća i obrta. Muškarci u poslovne pothvate ulaze zbog prilike, a žene iz nužde. U nas je tek 15% žena u upravama tvrtki te 20% u nadzornim odborima. I zato žene treba osnažiti da ih što više bude u upravljačkim strukturama, kako u javnim i privatnim tvrtkama tako i u državnim – poručila je Mikuš Žigman. Replicirajući na njezin uvodni diplomatski odgovor, savjetnik za gospodarstvo hrvatske predsjednice Marko Primorac rekao je da je njemu, kao muškarcu, raditi kod predsjednice – izazovno.

– To što je žena manje u upravljačkim strukturama, ponižavajuće je. EU ima odrednice o ravnopravnosti spolova, no taj ideal još nije postignut. Na ljestvici ravnopravnosti spolova, od mogućih sto bodova, najbolja je Švedska s 82 boda, dok je Grčka s 50 bodova najgora. Hrvatska s 53 boda stoji poražavajuće jer je pri samom dnu ljestvice. Prava žena u Hrvatskoj zakonski su zaštićena, ali se to u praksi baš i ne vidi. Kod nas je tek 5% žena u upravama javnih poduzeća, dok je u Švedskoj 53% – naglasio je Primorac. Potom je, govoreći na temu transparentnog zagovaranja interesa, prva žena na čelu Hrvatskog društva lobista (HDL) Maja Pokrovac najprije je kazala da je jedno istraživanje provedeno na analizi novinskih članaka u Večernjem i Jutarnjem listu pokazalo da se u čak 90% članaka na lobiranje aludira kao na negativan i loš pojam.

– Sram me reći, no mi u Hrvatskoj nemamo nijedan zakonski okvir za lobiranje, a HDL postoji već deset godina i bili smo prva lobistička asocijacija u JI Europi. U Europi jedino Hrvatska i BiH nemaju zakonski okvir za lobiranje. HDL je predložio zakon o transparentnom zagovaranju interesa, još 2013. taj smo prijedlog predali nadležnom ministarstvu, no on još nije pušten u javnu raspravu – požalila se Pokrovac, a potom ustvrdila nešto poprilično moćno: – Zagovarat ćemo transparentno promicanje interesa i koristi žena u biznisu jer to mnogo znači za Hrvatsku, konkretno i do 12% rasta BDP-a.

Da je to moguće, govoreći o pravnim aspektima poboljšanja rodne ravnopravnosti u nadzornim odborima, potvrdila je i predsjednica Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji Tarja Krehić nižući još mnoštvo podataka.

Francuska kao primjer

– Iako u Hrvatskoj sutkinje, pravnice i odvjetnice čine 70% pravne struke, dosad nijedna žena nije bila predsjednica Vrhovnog suda ni Hrvatske odvjetničke komore. A poznato je da prisutnost žena u odborima društava poboljšava korporativno upravljanje jer se time podiže kvaliteta odlučivanja. Na razini EU poboljšanje rodne ravnopravnosti vodi povećanju BDP-a od 6,1% do 9,6%, što znači od 1,95 do 3,15 milijardi eura, a moguće je i povećanje BDP-a do 12%. Što se tiče Direktive o poboljšanju spolne ravnoteže na upravljačkim funkcijama, Francuska ju je najbolje implementirala jer ima 43,3% žena na tim pozicijama, dok je u nas to 21,6, s tendencijom pada. U nas je samo 19,3% žena u nadzornim odborima kompanija na burzi te samo 5,3% žena u upravama kompanija u državnom vlasništvu, samo njih četiri. U Švedskoj je to 50% – kazala je Krehić.