Umjetna inteligencija još je u začetku, ranoj fazi. Možda se još nije, da se slikovito izrazimo, ni rodila, nego je tek u maternici, ali bilo kako bilo, riječ je o "biću" koje raste. Pred izgledima eksplozije umjetne inteligencije, mi ljudi smo kao mala djeca koja se igraju bombom. Zaključuju tako izv. prof. dr. sc. Ivana Greguric i doc. dr. sc. Nenad Vertovšek u početkom srpnja objavljenoj knjizi "Philosophies of the Future and the Non-Human: From Cyberspace to Human Enhancement" u izdanju Cambridge Scholars Publishinga iz Velike Britanije.
Autori u devet eseja filozofske tematike promišljaju o čovjeku budućnosti, transhumanizmu, umjetnoj inteligenciji i intenzivnom tehnološkom napretku društva tražeći odgovore na pitanja – kada čovjek zbog tehnološke nadogradnje prestaje biti ''čovjek'' i postaje ''nečovjek'', na koji način će čovjek ući u kohabitaciju s kiborzima i robotima, hoće li superinteligencija stvoriti svoj svijet nasuprot ljudskom i može li etika postati djelotvorni okvir budućeg razvoja čovječanstva. U tom smislu, doprinos autora je uspostavljanje nove discipline koja analizira našu tehnološku budućnost s kiborzima, avatarima i autonomnim robotima. Ta znanstveno-tehnološka budućnost donosi praktički nesagledive društvene i filozofske posljedice. Stoga ova knjiga odgovara na pitanja koja su etička i ontološka pitanja spajanja čovjeka s tehnologijom.
VEZANI ČLANCI:
Profesorica Greguric u knjizi ističe da znanost i tehnika danas više nisu samo alati za produkciju postkapitalističkog načina života, već oni sve više koriste čovjeka kao sredstvo samosvrhovitog razvoja. Na mjesto filozofije nastupa kibernetika kao nova ontološka znanost, koja bit čovjeka vidi u poboljšanju ljudskih fizičkih i kognitivnih sposobnosti.
"Eksponencijalni razvoj konvergentnih tehnologija koje obuhvaćaju informacijske i komunikacijske tehnologije, biotehnologiju, nanotehnologiju i robotiku omogućuju sve veće intervencije na čovjeku što može dovesti do stvaranja transhumanih i posthumanih bića koja nadilaze granice ljudskog. Bit umjetne inteligencije jest u postvarenju ljudskih umnih sposobnosti koje imaju tendenciju nadmašiti čovjeka kao samosvjesnog individuuma i jedinog odgovornog urednika svog života", ističe profesorica Greguric.
VEZANI ČLANCI:
U knjizi saznajemo i kako se povezivanjem biološkog čovjeka i umjetne inteligencije odvijaju postupci kojima biološko tijelo i um bivaju uvučeni u digitalizirani prostor – vrijeme bestjelesnog postojanja i kretanja unutar prividne stvarnosti. Takav preobražaj fizičkog u čiste forme bestjelesnih informacija uvodi ljudsko biće u prostor digitalizirane ontologije i antropologije. Poboljšanje čovjekova biološkog tijela i uma je samo jedan aspekt konstrukcijom postavljene realnosti "znanstvenog humanizma kao naturalizma" u kojem se uz pomoć operativnih i računalnih tehnika znanstvenog rada potpuno okupira i kvantificira prostor – vrijeme znanstvene povijesti. O tom "humanizmu i naturalizmu" svjedoči kiborgizacija zbilje, računalni karakter mišljenja, pragmatički jezik znanja zasnovan na binarnom kodu kojim se ne može pristupiti pitanju o smislu bitka i smislu života uopće. U toj zbilji čovjek se ne osjeća kao bitno biće jer znanje i tehnologija ne služe njegovu samopotvrđivanju i slobodi nego potpunom postvarenju prirode, svijeta i čovjeka.
"Ova zbirka eseja nagađa, ispituje i ponekad predlaže rješenja za budućnost filozofije, tehnologije, virtualnog, kiborga i etičkih i ontoloških pitanja i pretpostavki koje činimo od čovjeka", u predgovoru knjige najavljuje Stelarc, slavni australski bio-tech-art umjetnik koji svojim projektima promiče filozofiju tehnologije i propituje granice ljudskih tjelesnih mogućnosti u hibridizaciji ljudskog tijela i tehnologije. Profesor filozofije doc. dr. sc. Bruno Ćurko u svom osvrtu na knjigu piše kako je riječ o filozofskom promišljanju budućnosti u svjetlu postojeće i predstojeće kiborgizacije, budućnosti s transhumanim bićima i mogućnostima kiborgoetike. Čitatelj će se lako moći uvjeriti da sva pitanja u knjizi postaju aktualna u našoj brzo nadolazećoj realnosti. U knjizi se znanstvenim aparatom istražuje utjecaj medija danas te se locira moć medija, koji stvaraju sliku stvarnosti i tako usmjeravaju budućnost.
VIDEO Talijani pratili navigaciju pa autom završili na Narodnom trgu u Zadru