Kadrovska slika policije ili, preciznije rečeno, njezina rukovodstva ovisi isključivo o datumu izbora. Održe li se parlamentarni izbori početkom zime, aktualna garnitura na vlasti imenovat će glavnog ravnatelja policije, njegove prve suradnike te načelnike svih policijskih uprava.
Karamarkov princip
Uđemo li, pak, u ljetne mjesece politički nestabilni, bez datuma završetka pregovora u lipnju, izvjesni su izbori u ranu jesen i policijska kadrovska križaljka koju će crtati nova vlast.
Stvar je u tome da po Zakonu o policiji, koji je sredinom ožujka stupio na snagu, u roku od šest mjeseci treba donijeti sve podzakonske akte potrebne za imenovanje novog rukovodećeg kadra. Potrebno je, kaže glavni ravnatelj policije Oliver Grbić, pripremiti i prihvatiti osam uredbi (njih donosi Vlada) te napisati čak 25 pravilnika. Ako komisija koju je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko oformio za taj posao i dvostruko skrati rok predviđen zakonom, ipak će se prije lipnja teško dovršiti pravilnici i raspisati natječaji za 20 ravnatelja policijskih uprava. A kada se konačno i raspišu, potrebno je određeno vrijeme dok se oni ne provedu i dok se ne imenuju novi šefovi lokalnih policija.
Ministar Karamarko poručuje da nema namjeru žuriti s izradom propisa i imenovanjem kadra kako bi sve stigao provesti prije izbora. Osim toga, navodi, nitko i ne zna kada će izbori biti. O optužbama koje mu stižu iz oporbenih redova – da Zakonom o policiji zapravo nastoji “zacementirati” HDZ-ov kadar u represivnom aparatu – Karamarko kaže da nemaju baš nikakve osnove.
Po njemu zakon znači korak naprijed (u MUP-u tvrde da je naišao na odobravanje EK), jer ne samo da policajci ne smiju biti članovi političkih stranaka nego je politici zapriječena bilo kakva mogućnost ulaska u Ravnateljstvo policije. Taj se princip, nastavlja ministar, treba poštovati, bez obzira na to tko dobije mandat na idućim izborima.
Lučin bi drukčije
U oporbi, međutim, uporno tvrde da nije tako.
– Što se Ravnateljstva policije tiče, cilj je postignut jer su izbor i uvjeti za ravnatelja i rukovodeći kadar u policiji propisani zakonom i ne ovise ni o kakvim podzakonskim aktima – ističe bivši ministar policije esdepeovac Šime Lučin.
Dodaje da u završnim odredbama Zakona o policiji piše da vrijede sve odredbe i rješenja donesena po starome zakonu, sve dok se ne donesu i provedu akti po novome. Iz toga proizlazi da Karamarkova garnitura uopće ne mora slagati novu kadrovsku križaljku prije izbora.
Na pitanje što će SDP učiniti ako osvoji vlast na izborima, odnosno hoće li oni imenovati šefove policija po modelu koji bi im Karamarko ostavio, Lučin odgovara da neće.
– Zakon o policiji sigurno je jedan od prvih propisa koji će biti upućen u saborsku proceduru na izmjene – kaže Lučin i dodaje da bi sigurno promijenili jedino policijski vrh jer je on postavljen po političkim kriterijima.
Lučin bi također vratio prethodno mišljenje lokalne samouprave u procesu imenovanja šefova policijskih uprava, a drukčije bi koncipirao nadzor policije.
Kada se u pisanju ovog teksta pita Lučina za mišljenje onda je stvar katrastofalna. Netko je valjda zaboravio da je taj isti ukinuo srednju policijsku školu i da sada u samom sustavu ima velikih problema jer kadar koji dolazi ije školovan za policajce nego samo prolaze tečajeve što sasvim sigurno nije dobro. Prekinuo je obrazovanje mladih ljudi u policajce što se u pravom smislu može postići jedino kontinuiranim školovanjem kadra. Neka šuti jer je ukinuo i prekovremene, degradirao ljude itd. Kasnije su policajci u sudskim sporovima dobili ono za što ih je zakinuo Lučin, odnosno dobili su dio, ostalo su odnjeli odvjetnici a sve je platila država. Besramnik!