Kajin o HRT-u: Glavne urednike trebali bi birati novinari

Saborska rasprava o Vladinu prijedlogu izmjena Zakona o HRT-u počela je zahtjevom predsjednika Hrvatskih laburista Dragutina Lesara da se objedini rasprava s prijedlogom Zakona o HRT-u njegove stranke. Zamjerio je vladajućima što je svoj prijedlog zakona u saborsku proceduru uputio još 10. travnja, a do danas nije uvršten na dnevni red.

– Prošli petak ni nakon 66 dana moj prijedlog nije uvršten na dnevni red, pa sam prije dva dana predsjedniku Sabora uputio pismeni zahtjev da se uvrsti kako bi rasprava bila objedinjena – kazao je Lesar te dodao kako ćemo vjerojatno uvesti praksu da tijekom cijele godine imamo svega dvije saborske sjednice kako bi se Vlada poštedjela aktualnih problema s obzirom na to da trenutačna sjednica traje od 18. travnja, iako je u međuvremenu bilo više stanki.

– Na taj način želi se opstruirati oporbene prijedloge jer da bi se oni uvrstili u dnevni red, moraju biti poslani 30 dana prije sazivanja sjednice. A ako se i uvrste, rasprava se konstantno odgađa. U najboljim manirima nastavljate isto ponašanje kao prijašnja vlast, svi ste isti i nema nikakve razlike između ponašanja posljednjih osam godina i ovih šest mjeseci – dodao je Lesar te zapitao zašto dosad nije formirano Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa. S ovim prijedlogom Laburista složili su se i HDSSB i HDZ.

>>EK: O izboru ravnatelja HRT-a mora odlučivati i oporba

Ako zastupnici sada usvoje Vladin prijedlog zakona o HRT-u, koji je napravljen "ad hoc", hrvatski građani više neće moći na televiziji vidjeti oporbene zastupnike koji imaju drugačije mišljenje od vladajućih, zaključio je HDSSB-ov Zoran Vinković.

– HRT postaje partijska televizija, Kukuriku televizija, jer ovakvo imenovanje glavnog ravnatelja podsjeća na neka stara vremena i na obrazac koji je 1933. godine osmislio jedan propagande Goebbels – poručio je Vinković te dodao kako je ovaj prijedlog izuzetno loš zakon koji ne podupire ni Europska komisija. Središnji dnevnik, kaže, izgledat će kao u neka stara vremena.

– Više neće biti drug Mika Špiljak nego drug Milanović pa ćemo lijepo prerezati koju vrpcu, postaviti kamen temeljac, a nijedan oporbeni zastupnik na toj "katedrali duha", kako ju je Vrdoljak nazvao, neće se vidjeti. Pa će Hloverka Novak Srzić u emisiji "Otvoreno" pozvati samo SDP-ovce koji će se međusobno svađati. Sloboda partiji i duginim bojama, ovo je gušenje demokracije i HRT-a – zaključio je Vinković, dok je HDZ-ov Jasen Mesić ponovio kako se zakon donosi "ad hoc" bez medijske strategije i paketa medijskih zakona koje treba mijenjati.

– Što je s Vjesnikom, zar se i to nije hitno trebalo riješiti. Prisjetimo se donošenja aktualnog zakona, procedura je trajala pet mjeseci kako bi bio što bolji, a vi sve na brzinu radite – zamjerio je Mesić. Ipak, predsjedavajući Josip Leko kazao je kako se zakonski prijedlog Laburista ne može uvrstiti u dnevni red jer to nije u skladu s poslovnikom te je dodao kako predsjednik Sabora Boris Šprem nije primio pismeni zahtjev Lesara, koji je na to zapisao koliko to pismo putuje od urudžbenog do predsjednikova ureda.

Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista kazao je da se Zakon o HRT-u mora mijenjati zbog upravljačke, uređivačke, moralne i koncepcijske krize, koju češće vežemo uz televiziju, a manje uz radio.

– Hrvatska televizija nikada nije bila javna televizija nego državna televizija. Služila je stranci na vlasti, a s konkurencijom, Novom TV i RTL-om, borila se u gledanosti umjesto da im bude uzor. Umjesto toga pojavljuju se sumnje u poslovanje, a nad novinarima provode mobing i teror, ukidaju im se emisije ili ih se sili da rade prema njihovim nalozima – kazao je Vukšić te dodao da se događa negativna selekcija kada vladaju nekompetentni. Poručio je kako HRT-om vladaju podzemni i nadzemni moćnici, razni klanovi, što mafijaški što politički.

– HRT kaska za portalima i dnevnim novinama po dan i pol, a zna kasniti i za tjednicima. Pa eto, oni prvi otvore "e-mail aferu" sa sada već bivšom ministricom Holy. Pa se dogodi da dan i pol prije objave Ankica Mamić (osoba koja se bavi odnosima s javnošću za prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića) sve već zna i postavlja se pitanje je li ona dala temu Kovačiću ili on njoj. I to nikome nije sumnjivo – nastavlja Vukšić te ponavlja tezu da će HRT biti komesarska televizija. Ispravio ga je SDP-ov Marin Jurjević koji ne bi prijedlog zakona nazvao ukidanjem medijske slobode.

– On ovo naziva komesarski, a po svemu što govori Laburisti bi uveli mesarski zakon – poručio mu je Jurjević. U ime Kluba HDZ-a Jasen Mesić ponovio je kako je ovaj zakon povratak u mrak medijskih sloboda. Smeta mu stalno spominjanje krize na HRT-u jer otkad gleda televiziju sluša o krizi.

– Je li kriza zato što se tijela ne popunjavaju ili jer se ne provodi važeći zakon koji je dobar i koji smo svi izglasali. I sama ministrica Zlatar izjavila je da je Europska komisija rekla kako je važeći zakon dobar – podsjetio je Mesić te zamjerio što se sada formira ravnateljstvo u kojem će glavni ravnatelj voditi glavnu riječ, sam birati svoga zamjenika "po tko zna kakvim kriterijima".

Njegov stranački kolega Davor Ivo Stier podsjetio je na riječi potpredsjednika Sabora Nenada Stazića iz 2010. godine kad je donesen aktualni zakon i kada je rekao kako javna televizija ne može biti izborni plijen, što automatski postaje kada ravnatelja bira saborska većina. – A danas se ljute kad kažemo da nas vraćaju u partijsku TV, kad govorimo da vladajući samostalno mogu birati glavnog ravnatelja. Oni žele uspostaviti političku kontrolu na HRT-u.

Tek je mali tračak nade na odboru za medije dao Ivan Račan koji je rekao da postoje mogućnosti da se promijeni način imenovanja glavnog ravnatelja, a o tome ovisi hoće li se HRT razvijati kao javna televizija. Ako ovaj zakon prođe, teško ćemo čuti bilo kakvu kritiku vlasti na HRT-u. Vlada Zorana Milanovića ne želi čuti građane koji traže da se prestanu baviti kadroviranjem, da se bave bitnijim stvarima – poručio je Stier.

Goran Beus Richembergh uime Kluba zastupnika HNS-a primijetio je kako je ovo treća intervencija u Zakon o HRT-u u posljednjih deset godina te kako su ogromni napori ulagani i u izmjene iz 2003. i one iz 2010. Oni koji su ih predlagali sigurno su imali dobre namjere, smatra, ali modeli su očito imali manjkavosti. – Izmjene iz 2010. generirale su višestruku krizu na HRT-u. Najvidljivija je kriza upravljanja, iako bi gledatelji trebali uočiti programsku krizu. HRT ne ispunjava ni očekivanja ni obveze javnog interesa, luta i očito ne razumije javni interes – uvjeren je Beus. Podsjeća kako najkreativniji ljudi svjedoče o sužavanju prostora za rad, da se privatni interesi stavljaju ispred programa. Zamjerio je i optužbama oporbe da će, kad ga već bira saborska većina, glavni ravnatelj sada postati komesar koji upravlja svime.

– Time ste dali pljusku svim institucijama na čijem su čelu ljudi koje bira Sabor, kao što je recimo guverner HNB-a. A zna se da su se tijekom HDZ-ove unutarstranačke kampanje kandidati u trećem dnevniku dogovarali koga će zvati da ih komentira i namještali goste – objasnio je Beus te zaključio kako će podržati zakon, no i zatražio da se korigiraju dva elementa – da se rok za raspisivanje natječaja za glavnog ravnatelja sa 30 dana produži na 90 dana zbog ljetne stanke Sabora te da zakon stupi na snagu odmah nakon objave u Narodnim novinama, a ne osam dana nakon toga.

Uime Kluba zastupnika SDP-a Josip Kregar kazao je kako kriza na HRT-u nije rezultat slučaja, nego posljedica lobiranja i posebnih interesa koji onemogućavaju vođenje javne televizije. Zakon se ne donosi prebrzo, smatra, jer je on nužan kako bi se spasio HRT.

– Vi se ponašate kao da je HRT bolesnik, ali ne nudite lijek nego posmrtnu pripomoć, s čime imate mnogo iskustva – kazao mu je HDZ-ov Gordan Jandroković.

IDS-ov Damir Kajin složio se s oporbom da model prema kojem glavni ravnatelj bira glavne urednike nije dobar. Misli da bi ih trebali birati novinari. Treba izabrati ljude koji neće ići po mišljenje ni na Markov trg, ni na Pantovčak niti u Banske dvore, smatra on.

– Stvari na HRT-u treba dovesti u red, nitko od nas ovdje ili od gospode preko puta (Vlada) ne bi se trebao miješati u rad novinara. Jer ako se HRT vrati na pozicije iz ranih 90-ih, jao si ga svakome tko bude slobodno razmišljao. A ako ravnatelj bude igrao političke igrice, morat će se okružiti ulizicama i pustiti ih da rade što i dosada, pa će HRT biti u većim problemima nego što je danas – uvjeren je Kajin koji dodaje kako HRT-om vladaju klanovi koji su shvatili da je to utjecaj i moć.

– Na HRT-u vlada omerta, pustite nas, pa ćemo i mi pustiti vas u politici – zaključio je Kajin za kojeg je HRT i dalje, bez obzira na sve, najbolja televizija.

Veliki su protivnici zakona i HDSSB-ovci koji su ironično zaključili kako će predložene izmjene zaista donijeti promjene.

– Sada će se lijevom rukom mahati zastavom Kukuriku koalicije, a desnom će se rukom mešetariti ispod stola. Nakon donošenja novog zakona na HRT-u će, umjesto Sanadera i Jadranke Kosor, najsposobniji i najpametniji biti Milanović, Jovanović i Milanka Opačić. A predsjednik uprave bit će ravnatelj HRT-a i neće biti predsjednik Mladeži HDZ-a već predsjednik mladeži SDP-a, a možda predsjednik mladeži HNS-a – uvjeren je Ivan Drmić, dok njegov stranački kolega Dinko Burić smatra kako je ovakav zakon pokušaj stavljanja HRT-a pod stranačku kontrolu.

– Znamo da je HRT pod vodstvom Ive Sanadera bio HDZ-ova televizija, a ovakvim prijedlogom SDP želi isto učiniti za sebe – poručuje Burić te tvrdi kako je način izbora glavnog ravnatelja korak unatrag u odnosu na sve ono što smo imali do sada, iako vjeruje da ni postojeći zakon nije bio idealan.

Klub nacionalnih manjina podržat će ove izmjene zakona jer im je, kako je Nedžad Hodžić rekao, predlagatelj iskreno pristupio.