neizdrživ smrad

Kako 'ažurno': Ekološki problem riješili nakon 80 godina!

Foto: Ivica Galović/PIXSELL
crni potok,portal (1)
Foto: Ivica Galović/PIXSELL
crni potok,portal (1)
Foto: Ivica Galović/PIXSELL
crni potok,portal (1)
Foto: Ivica Galović/PIXSELL
crni potok,portal (1)
18.07.2013.
u 19:09
Nakon dugog niza godina i brojnih obećanja, stanovnici su napokon dočekali dovršetak uređenja kanala u Slavonskom Brodu i kraj neizdrživog smrada koji se iz njega širio osobito za topla vremena
Pogledaj originalni članak

Gotovo osamdeset godina trebalo je da se konačno riješi veliki ekološki problem potoka Glogova poznatijeg kao crni kanal koji raznim kemikalijama zagađene crne otpadne vode iz Slavonije DI (drvne industrije) samo nekoliko metara od kuća stanovnika Ulice svetog Lovre u Slavonskom Brodu nepročišćene odvodi u rijeku Savu. 

Sanacija potoka za 500.000 kuna

Nakon dugog niza godina i brojnih obećanja, stanovnici su napokon dočekali dovršetak uređenja kanala i kraj neizdrživog smrada koji se iz njega širio osobito za topla vremena te nekontroliranog zagađenja okoline, tla i podzemnih voda. Radovi su malom svečanošću koju su organizirali mještani dovršeni danas, a 500 tisuća kuna, koliko je ukupno stajala sanacija onečišćenog zemljišta i postavljanje betonskih cijevi, zanemariv je trošak koji je odgađan svih ovih godina.  

Kanal u koji se desetljećima slijevaju otpadne vode drvne industrije onečišćene kemijskim sredstvima za impregnaciju drveta koje su sigurno opasne za zdravlje, kontinuirano je stvarao zagađenje, širio neizdrživi smrad i bio nerješiv problem stanovnicima, sada je napokon većim dijelom saniran. Najvažniji dio trase kanala u dužini od 250 metara, koji je prije tekao ispred samih kuća, u potpunosti je uveden u betonske cijevi promjera jedan metar, a kemijskim onečišćenjima zagađena zemlja i okolina kanala u dubini i širini od nekoliko metara u potpunosti je uklonjena i kamionima odvezena te će biti adekvatno zbrinuta kako ne bi na nekom drugom mjestu naškodila podzemnim vodama. Radove na sanaciji kanala koji su stajali petstotinjak tisuća kuna, nažalost, mnogi stanovnici kroz ovaj uistinu dugi period borbe nisu dočekali živi.

Sada mogu otvoriti prozore

– Za nas ovo nije prevelika investicija, ali mislim da će stanovnicima Ulice sv. Lovre jako puno značiti. Evo, sada svi kažu da napokon mogu otvoriti prozore, a da im smrad koji se širio iz kanala ne ulazi u kuće. Prvu fazu smo za sada završili, a u rebalansu ćemo nastojati pronaći dodatna sredstva kako bismo cijevi postavili barem još dvadesetak metara unutar kruga drvne industrije i time još dalje od kuća riješili ulijevanje potoka. U drugom dijelu sanacije potoka Glogova u planu nam je na ušću u rijeku Savu napraviti novu ustavu, dio nasipa i crpnu stanicu. Time bismo riješili problem oborinskih voda, jer sada pri visokom vodostaju Save moramo zatvoriti ustavu i vodu iz kanala traktorskim crpkama crpsti u Savu, što je donekle zadovoljavajuće, ali ne i dobro rješenje. Nadamo se da će to već u idućim programima Hrvatskih voda naći svoje mjesto kako bismo problem crnog kanala riješili u potpunosti. Moram napomenuti da su mještani i članovi Mjesnog odbora često bili kod nas. Evo prošlo je tri godine otkad smo počeli raditi projektnu dokumentaciju i na obostrano zadovoljstvo radovi su završeni – rekao je Davorin Piha, voditelj ispostave Hrvatskih voda. 

Stanovnici koji žive uz Slavoniju DI zadovoljni su izvedenim radovima, ali neće moći zaboraviti nebrigu svih dosadašnjih gradskih, županijskih, pa i državnih političara koji su za ovaj ekološki problem jako dobro znali, ali očito je, 80 godina za njega nisu ishodili rješenje.

Neki trpjeli od rođenja

– Ovdje živim od rođenja. Crni kanal iz pogona impregnacije Slavonije DI odvodi sve njihove otpadne vode. To je bila njihova kanalizacija svih ovih godina, još od 1937.Ovo je pravi ekološki problem. Crna voda u kanalu sadrži otpadne tvari drvenih trupaca koji se kisele da bi se dalje mogli obrađivati. U njoj su otrovne tvari kreozotnog ulja koji se koristio za impregniranje željezničkih pragova, tu ima različitih smola, masti, nafte, mazuta itd. Sve se to skuplja u ovaj kanal, a osobito ako se trupci obrađuju u toploj vodi onda se te masti još više otapaju i putuju u kanal. Eto, naprosto da ne povjerujete! Jedna takva opasna i sigurno kancerogena tekućina tekla je kanalom niz ulicu, nama pokraj kuća i prozora. U dubokim zemljanim iskopima ovih radova tek smo sad vidjeli goleme otrovne naslage koje su se više desetaka godina taložile u svim slojevima zemlje. To je ljudima bilo dva i pol metra pokraj spavaćih soba. Voda je u bunarima nekada jako davno bila pitka. Sada ih više nitko ne koristi, pa čak ni za pranje auta ili zalijevanje vrta. Voda je zatrovana jer su kemikalije i na površini i duboko pod zemljom. Kada bismo smjeli ući unutar ograde drvne industrije da pogledate mjesto gdje počinje kanal, a to je nasuprot vrta moje majke, vidjeli biste nešto za današnje doba nevjerojatno. Njihov filtar jedna je obična drvena fosna postavljena preko kanala koja na površini potoka zadržava masnoće. Na kanalu gore stoji četiri ili pet buradi od dvije stotine litara i onda oni povremeno dođu pa kantama grabe masnoću i istresaju u tu burad. Tako rade već 50 godina, unatoč činjenici da je kreozotno ulje iznimno kancerogeno. Moj otac je godinama radio na impregnaciji pragova, a umro je u pedesetoj godini života. Nije on jedini, u našoj ulici je od raka pluća do sada umrlo desetak osoba – kaže Borislav Kovačević, dugogodišnji stanovnik Ulice sv. Lovre.

Pomogao ministar Jakovina

– Kanal postoji od 1937. godine, a borba za sanaciju kanala traje više od 50 godina. Inspekcije su na poziv mještana dolazile sa svih strana, pa čak i iz Zagreba. Bilo je jako puno obećanja i shvatili smo da od toga neće biti ništa ako stvar ne uzmemo u svoje ruke. Nama u Mjesnom odboru Josip Juraj Štrosmajer pitanje crnog kanala i njegovo ekološko zbrinjavanje bio je najvažniji prioritet. Nije nam bilo lako doći do odobrenja da se krene u sanaciju kanala, ali bez pomoći ministra Tihomira Jakovine ovo bi i dalje bilo mrtvo slovo na papiru, kaže Edo Starčević, vijećnik u Mjesnom odboru Josip Juraj Štrosmajer.

>>Za rješavanje ekoproblema trebaju nam 4 milijarde eura

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.