Kako bi nam trgovinski sporazum EU-SAD promijenio život

Trgovinski sporazum između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, poznatiji pod nazivom TTIP,  izravno bi utjecao na povećanje hrvatskog BDP-a. U slučaju da se ukinu samo carine, rast BDP-a iznosio bi 0,01 posto. Ako uz carine smanje i necarinske prepreke za 10 posto, rast bi dosegao 0,02 posto, dok bi ukidanje i carina i necarinskih prepreka dovelo do izravnog povećanja BDP-a od 0,11 posto.

Jedan je to od zaključaka analize utjecaja Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja između EU i SAD-a (TTIP) na Hrvatsku koju je Ministarstvo vanjskih poslova naručilo od međunarodne konzultantske tvrtke PricewaterhouseCoopers i Centra za međunarodni razvoj (CMZ) iz Zagreba. Makroekonomist Ante Babić iz CMZ-a objasnio je učinke na Hrvatsku.

1. Izvoz sireva, vina, ribljih proizvoda

S promijenjenim carinskim i necarinskim mjerama u mliječnom sektoru otvaraju se mogućnosti i za mliječnu industriju sa svojim prerađevinama, vrhunskim fermentiranim proizvodima i sirevima. Kontinuirano raste izvoz vina na tržište SAD-a gdje se već godinama ulažu znatna sredstva u promidžbu pa bi te napore trebalo još pojačati. Riba i riblje prerađevine, naročito proizvodi akvakulture, te proizvodi prehrambene industrije koji  su godinama prisutni na tržištu SAD-a imat će bitno povoljnije uvjete pristupa na tržište SAD-a te time i šanse rasta veće od prosječnih.

2. Prilika farmaciji, tekstilcima...

Doći će do usklađivanja nazivlja, utvrđivanja rizika (poput zapaljivosti proizvoda), sigurnosti za potrošače (poput korištenja dopustivih i nedopustivih kemikalija te označavanja), načina proizvodnje i suradnje regulatornih tijela. Najznačajnije promjene bit će kod tekstila, kemikalija i pesticida, farmaceutske industrije, kozmetičke industrije, industrije medicinskih pomagala, vozila te strojogradnje i inženjerstva. To će dovesti do smanjivanja nepotrebnih dupliciranja postupaka prilikom puštanja proizvoda na europsko odnosno američko tržište, tako da se za proizvođače u svim tim područjima očekuje olakšanje poslovanja u SAD-u.

3. Glavni adut LNG terminal na Krku

Tehnologija proizvodnje energije i instalirani kapaciteti proizvodnje energije u Hrvatskoj i dalje će koristiti uvozni ugljen, pa tako i američki. Mogućnost suradnje na području energije je na području LNG-a preko terminala na Krku. Uspije li se otkloniti problem na strani SAD-a o izvozu nafte, to također može pospješiti suradnju SAD-a i EU preko Hrvatske. Otvorena je tema frakiranja, odnosno korištenja američke nafte dobivene tom metodom iz škriljevca, što je vezano uz ukidanje zabrane izvoza nafte izvan SAD-a. Frakiranje je ekološki problem na tlu SAD-a, a ne EU ni Hrvatske.

4. Korist škverovima, građevinarima...

Javna nabava predstavlja jednu od većih prepreka za europska trgovačka društva, osobito za mala i srednja društva. Kroz trgovinski sporazum pokušava se ograničiti utjecaj brojnih američkih zakona koji ograničavaju pristup američkom tržištu kao što su Jonesov zakon, zakon "Kupujmo američko", zakoni o kabotaži u pomorskom i zračnom prometu te zakon o jaružanju. Ukidanjem primjene tih zakona na tvrtke iz EU omogućio bi se veći pristup za brodogradilišta, pomorske i zračne prijevoznike, građevne i inženjerske tvrtke te za sve ostale (osobito male i srednje) tvrtke iz EU, što ponovno ide u korist tvrtkama iz Hrvatske koje su upravo te veličine.

5. Dobivat ćemo više posla jer smo jeftiniji

Hoće li nakon potpisivanja sporazuma na udar doći radnička prava i hoće li srušiti cijenu rada i zakonski zajamčenu minimalne plaću, na što upozoravaju protivnici TTIP-a i sindikati.

- Usporedili smo prosječne mjesečne plaće po sektorima u Americi i EU i rezultat je takav da su naše plaće niže od prosjeka. U šali bih rekao da smo mi Meksikanci Europske unije. A onaj koji je jeftiniji, taj će dobivati više posla. Samim izvozom dizat će se i cijene rada - kaže Babić.

Malo je vjerojatno da će proizvodi iz SAD-a zamijeniti proizvode iz Hrvatske, a time i ukinuti radna mjesta u tim sektorima u Hrvatskoj.

6. Bolja zaštita javnog interesa od kapitala

Uvjeti poslovanja koje određuje Vlada svojim zakonima i propisima puno više utječu na prijemčivost zemlje za strana ulaganja nego sporazumi. No kroz TTIP se usvaja novi prijedlog mehanizma razrješavanja sporova između investitora i država, što će za Hrvatsku biti povoljnije zbog uvođenja detaljnijih odredbi o procesu i opravdanim razlozima za pokretanje postupka, uvođenja prava države da može izmijeniti postojeće ili donijeti nove zakone radi zaštite legitimnih ciljeva od javnog interesa; uvođenja kriterija kvalitete arbitara i detalja postupka izbora arbitara, kao i mogućnosti žalbe na konačnu odluku arbitara.