Tridesetak vodećih hrvatskih znanstvenika, stručnjaka i umjetnika sudjelovalo je u izradi različitih scenarija hrvatske budućnosti. Kakav bi mogao biti međunarodni položaj Hrvatske za pedeset godina? Hoće li do tada preživjeti Europska unija? Na čemu će se temeljiti naše gospodarstvo i turizam? Hoćemo li uspjeti očuvati okoliš i kako će izgledati posljedice klimatskih promjena? Što će nam u budućnosti značiti nogomet i kako će izgledati sportska natjecanja? Hoće li postojati muzeji i kakvu ćemo glazbu slušati, a tko će nam kreirati umjetnička djela? – odgovore na ta i slična pitanja otkrijte u jedinstvenom pop-up paviljonu budućnosti do 10. listopada.
Paviljon „Hrvatska 2074. – pogled u budućnost“, kreiran u prigodi obilježavanja 140. obljetnice naše najveće i najstarije osiguravajuće kuće – Croatia osiguranja koje posluje u sastavu Adris grupe, želi nam predočiti potencijalne scenarije hrvatske budućnosti kako bismo shvatili da budućnosti nije zadana već je posljedica naših izbora i (ne)aktivnosti te kako bismo aktivnije promislili o tome što možemo učiniti kako bi se 2074. ostvarila ona optimistična, a ne pesimistična verzija hrvatske budućnosti iz Paviljona. Poručeno je to na svečanom otvaranju ovog jedinstvenog multimedijskog Paviljona, koji će sljedećih mjesec dana biti otvoren za javnost na zagrebačkom Rooseveltovom trgu, ispred Muzeja Mimara.
Budući da je Croatia zadnju veliku obljetnicu obilježila svojevrsnim vremeplovom kroz 13 desetljeća hrvatske povijesti u zagrebačkom tunelu Grič, koji je ostao upamćen kao jedna od najposjećenijih zagrebačkih izložbi, Croatijina je želja bila u ovim izazovnim vremenima promisliti hrvatsku i europsku budućnost. Okupljeno je stoga tridesetak vodećih hrvatskih znanstvenika, stručnjaka i umjetnika koji su kreirali pesimistične, realistične i optimistične scenarije na području međunarodnih odnosa, demografske budućnosti, ekosustava, gospodarstva te kulture i zabave. Sažeci tih scenarija predstavljeni su kroz atraktivne filmove, koji će posjetiteljima paviljona predočiti hrvatsku budućnost.
„Prošlost je temelj svega onoga što je Croatia danas - tržišni i digitalni lider i predvodnik u inovacijama, a budućnost je prostor u kojem napredujemo i stvaramo nove prilike. I zato ova izložba ne govori o tome gdje smo bili, već o tome kuda idemo. S vodećim hrvatskim znanstvenicima, stručnjacima, umjetnicima i dizajnerima analizirali smo činjenice i trendove te izradili različite scenarije hrvatske budućnosti. U Paviljonu ćete vidjeti naprednu i inovativnu Hrvatsku, ali i Hrvatsku punu problema koje nismo počeli rješavati već danas. Mjesta za optimizam i svijetlu budućnost ima, ali sve ovisi o tome kako ćemo iskoristiti potencijale koje imamo i odgovoriti na izazove koji su pred nama. Ova izložba je poziv da zajedno razmislimo kako stvoriti Hrvatsku u kojoj želimo živjeti“ rekao je na svečanom otvaranju Paviljona Davor Tomašković, predsjednik Uprave Croatia osiguranja.
Svečanom otvaranju pridružio se i dio autora scenarija budućnosti među kojima i ugledni astronom i futurolog Korado Korlević koji je ovom prilikom izjavio: „Trendovi su loši, no mogućnosti su sjajne. A budućnost nije nešto što nam se događa, nego što sami stvaramo. I zato je odgovornost svakoga, pa i posjetitelja ove izložbe, da bude akter promjene. Da, kako je Ghandi rekao, bude promjena koju želi vidjeti.„
U pripremi scenarija budućnosti sudjelovali su: akademik Igor Rudan, astronom i futurolog Korado Korlević, sveučilišni profesori Goran Bandov, Robert Mikac, Velimir Srića, Kristijan Kotarski, Daniela Angelina Jelinčić, Tihoni Brčić, Josip Mikulić, Feđa Vukić, Zrinko Čustonja, Božo Skoko, priznati znanstvenici poput Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković, Damira Krešića, ravnatelja Instituta za turizam, Marija Šiljega, ravnatelja Instituta za vode, seizomologa Tomislava Fiketa… Tu je i intendantica zagrebačkog HNK Iva Hraste Sočo, proslavljeni hrvatski skladatelj i pijanist Matej Meštrović, ali i legenda hrvatskog skijanja Ivica Kostelić i niz drugih uglednika. Produkciju ovog izazovnog projekta potpisuju Millenium promocija i Bruketa & Žinić & Grey.
Multimedijski paviljon „Hrvatska 2074. – pogled u budućnost“ bit će otvoren od 10. rujna do 10. listopada od 10:00 do 21:00 sati svakoga dana, na adresi Rooseveltov trg 5, ispred Muzeja Mimara. Ulaz u paviljon je besplatan.
Izvadci iz scenarija budućnosti
Iz realističnih scenarija
• Hrvatska 2074. postaje članicom reformiranih europskih političkih i vojnih saveza nastalima na temeljima EU koje okupljaju manji broj država fokusiranih na sigurnost i gospodarski razvoj. Prepoznata je u sektorima energetike, umjetne inteligencije i novih tehnologija u zdravstvu te prehrambenoj industriji
• Hrvatska se suočava sa značajnim promjenama demografske slike, povremenim međureligijskim i međuetničkim napetostima, te integracijom doseljenika. Tu su i problemi izazvani klimatskim promjenama
• Hrvatska bi mogla imati 30 posto doseljenika u ukupnoj populaciji, ali privlači i bolje stojeće doseljenike koji doseljavaju zbog ugodne klime i sporijeg tempa života u odnosu na druge europske zemlje.
• Klimatske promjene bit će ozbiljan izazov sa sve većim ekstremima i sve većim temperaturama tijekom ljeta. U ravničarskim dijelovima Hrvatske pojavljuju se tornada, a zimi možemo očekivati nezapamćene udare hladnoće. Imat ćemo učestale velike suše, a količine oborina rušit će rekorde. Hrvatski jug će nalikovati klimi zapadne obale Izraela.
• Podizanje razine Jadranskog mora uzrokovat će česte poplave, posebno u gradovima poput Zadra, Splita, Poreča i Rovinja koji počinju nalikovati na Veneciju. Razvijene tehnologije geo-inženjeringa mogle bi pomoći u zaštiti obale gradnjom mobilnih barijera ili izdizanje riva i prvog reda kuća uz more. Zagreb i drugi gradovi značajno će povećati broj zelenih površina
• Jedan od ključnih hrvatskih aduta i dalje su obnovljive zalihe pitke vode kojima država mudro upravlja, pa je to jedna od ključnih prednosti života u Hrvatskoj, odnosno useljavanja u Hrvatsku.
• Turizam će se prilagoditi klimatskim promjenama kroz razvoj zdravstvenog turizma, wellnessa i personaliziranih iskustava
• Digitalizacija će igrati ključnu ulogu, a roboti će pomoći u industriji i zdravstvenom sektoru.
• Koncerti i predstave bit će miks virtualne stvarnosti i live izvedbe: događanja će se pratiti uz VR pomagala. Gotovo sve kulturne i umjetničke izvedbe moći će se gledati „uživo“ iz vlastitog doma.
Iz pesimističnih scenarija
• U pesimističnoj budućnosti, Hrvatska će imati tek tri milijuna stanovnika, od kojih su milijun stranih radnika i njihovih potomaka. Geopolitički sukobi i nefunkcionalni vojni savezi dovode do ratnih zbivanja i političke nestabilnosti. Dodatni izazov su učestale prirodne katastrofe i visok porast kriminala. Klimatske promjene uzrokovat će rast temperatura iznad 50°C, dok će požari uništiti većinu zelenih površina. Brojne klimatske izbjeglice potražit će utočište u Hrvatskoj. Hrvatska gubi kontrolu nad resursima, poput pitke vode, koje sada kontroliraju kompanije i cijena im kontinuirano raste.
• U velikim gradovima poput Zagreba žive najsiromašniji, a život se odvija noću zbog vrućina i onečišćenja. Pitka voda i čist zrak postaju luksuz dostupni samo malom dijelu stanovništva.
• Turizam je gotovo nestao zbog podizanja razine mora i ekstremnih klimatskih uvjeta. Rive i skoro sve stare jezgre su potopljene. Nema više starog Trogira, dijelova Solina, Kaštela i Splita. Nestali su Poljud, Dioklecijanova palača, Lora… Poreč, Vrsar, Novigrad i Rovinj nestali su isto kao i veći dio Omiša, niži dijelovi dubrovačkog starog grada, delta Neretve, ušće Krke, cijela povijesna jezgra Zadra i većina otočkih naselja.
• Zbog dominacije umjetne inteligencije koja preuzima kreativne poslove nemamo više skladatelja, pjevača, slikara, scenarista i tekstopisaca. Nestaju live događanja s publikom, kulturni događaji postaju isključivo virtualni, dok se hrvatski kulturni identitet gubi te broj domaćih umjetnika pada za 70 posto
• Zbog globalnog zatopljenja ne održavaju se više zimski sportovi poput skijanja, a najpraćenije sportsko natjecanje postaje e-gaming.
Iz optimističnih scenarija
• Hrvatska 2074. postaje vodeća europska država u diplomaciji, novim tehnologijama, zelenoj energiji, znanosti i elitnom turizmu.
• Strateški resursi, poput pitke vode, zaštićeni su, a Hrvatska je jedna od država s najvišim sigurnosnim standardima u svijetu, a stopa kriminala je na povijesno najnižim razinama.
• Demografska obnova postignuta je pronatalitetnim politikama i povratkom iseljenika, dok Dubrovnik postaje centar jugoistočne Europe za obrazovanje i diplomaciju. Kampusi vodećih svjetskih sveučilišta smješteni su na jadranskim otocima, poput Brijuna, Suska, Koločepa i Prvića te mjestima uz more u kojima se nalaze bivši vojni objekti i odmarališta.
• U ovom scenariju, Hrvati žive zdravo, a životna dob doseže 100 godina, zahvaljujući napretku u nanomedicini, umjetnoj inteligenciji i personaliziranoj zdravstvenoj skrbi. Isto vrijedi i za obrazovni sustav u kojemu učenici imaju personalizirane AI mentore koji im znatno pomažu u učenju novih znanja i vještina. Industrijske i poljoprivredne poslove obavljat će roboti, kao i većinu uslužnih djelatnosti
• Kultura postaje važan izvozni proizvod, hrvatski umjetnici postaju najveće svjetske zvijezde, a hrvatski filmovi osvajaju međunarodne nagrade uključujući Oscara. Zdravstveni turizam uključuje kulturne programe koji pozitivno utječu na zdravlje, a muzeji postaju mjesta liječenja i psihološke podrške za koje će liječnici propisivati uputnice za posjete kako bi se smanjile manje zdravstvene tegobe. Muzeji će imati za suradnike psihologe, zdravstvene djelatnike, IT stručnjake, dizajnere, neurologe…
• Na Olimpijskim igrama 2072. u Zagrebu, Hrvatska će biti među top 3 zemlje po broju osvojenih medalja. Hrvatske je bila domaćin Svjetskog prvenstva 2054. kada je u osam hrvatskih gradova izgrađeno osam modernih stadiona po najvišim svjetskim standardima.