Autori analize predsjedničkih izbora, koji su za Večernji list točno pogodili pobjednika, ovoga puta najavljuju kako bi mogli izgledati izbori u 2020. godini i kako su krize djelovale na izbore kroz povijest.
Što se događa s kampanjama u svijetu?
Trenutno su odgođeni izbori u SAD-u, Engleskoj, a u Poljskoj se predlaže produživanje mandata predsjedniku. Barem 47 zemalja je odgodilo neke izbore zbog Korone.
Neke države ipak održavaju izbore, tako u Izraelu ljudi u samoizolaciji glasaju u „drive-trough“ izbornim mjestima, dok je Južna Koreja održala svoje izbore uz stroge mjere kao npr. mjerenja temperature ispred biračkih mjesta. Osobe u izolaciji mogle su glasati preko telefona.
Ono što je mnoge iznenadilo je ogromna izlaznost, unatoč očekivanjima da će zbog socijalne distance biti niža nego inače. Iako ta rekordna izlaznost često ide protiv vladajućih, u ovom slučaju je pobijedila vladajuća Demokratska stranka, pa će biti zanimljivo vidjeti kako će se to odraziti i u Hrvatskoj.
Izbori u SAD-u
Predizbori u Demokratskoj stranci su bili skraćeni zbog pandemije Korona virusa, ali i činjenice da su kandidati za predsjednika bili stariji te su i sami u rizičnoj skupini.
Treba naglasiti kako je njihova politička krilatica „Shake a hand, kiss a baby“ bila i tradicionalni recept za pobjede na izborima, što više nije izvedivo. Problem je skupljanje potpisa za samu kandidaturu, što bi moglo predstavljati probleme i u Hrvatskoj.
Nema više velikih predizbornih skupova, koji su jako išli u korist Donaldu Trumpu.
Izbori i krize kroz povijest
Za vrijeme Španjolske gripe 1918. godine, također su se trebali održati mid-term izbori, ali to nisu tada bile moderne i masovne kampanje. Po prvi puta će se moderne kampanje susresti s ovakvom situacijom.
Za vrijeme raznih kriza i ratova u SAD-u su najčešće kroz povijest ostajali upravo oni koji su trenutno na vlasti, što daje veliku prednost Donaldu Trumpu.
Krize su se osjetile i prilikom financiranja kampanja, tako su se za vrijeme kampanje u 2008. godini smanjile donacije kandidatima za 6%. Hoće li te donacije pasti i u 2020. godini? Vrlo je vjerojatno što znači da će to dovesti i do povećanja oglašavanja na digitalu koji je naspram ostalih kanala jeftiniji i efikasniji.
Same krize oduvijek su bile odlična prilika da se na vlasti pokaže vodstvo, a da izazivači padnu u drugi plan jer se ne mogu pokazati u djelu i često ostaju tek u drugom planu.
Kakve kampanje možemo očekivati?
Treba očekivati virtualne skupove na YouTubeu i Facebooku, možda i skupljanje sredstava online. Zanimljivo da je Joe Biden lansirao i svoj podcast – što je jedna od najslušanijih platformi u SAD-u.
Time se u dužoj audio formi može odlično predstaviti svojim biračima. Još prije Božića i Nove godine, Donald Trump je lansirao stranicu koja je pomogla njegovim istomišljenicima da bolje debatiraju na obiteljskim okupljanjima. On im je dao argumente koji će im pomoći da pobijede u tim raspravama.
Problem bi mogao biti kako doći do novih glasača. Do sada je najbolji način za to bio slanje volontere u kuće kako bi popričali s ljudima i nagovorili ih da daju svoj glas. Sada je to isto tako nemoguće. Alternativa su e-mail kampanje, SMS kampanje, telefonski pozivi, Facebook live…
Tu su naravno i podcasti, online sastanci… to znači i personaliziraniju kampanju jer umjesto da pričate sa stranačkim volonterom, sada ćete biti u komunikaciji direktno s kandidatom.
Kandidatima je cilj pridobiti pozornost glasačkog tijela, ali im konkurencija nisu nužno njihovi protukandidati, veći i Netflix, eSports, YouTube…
Trump neće previše izgubiti, iako jako voli skupove i susrete sa svojim glasačima, on će svakako s njima i dalje direktno komunicirati putem Twittera. Ima već razvijene kanale komunikacije koji su puno jači od protukandidata Bidena.
Izbori u Hrvatskoj
Kakve onda izbore možemo očekivati na jesen? Politički skupovi i velika okupljanja će vrlo vjerojatno biti nemogući zbog socijalnog distanciranja. Neće više biti moguće rukovanje i teško će se stvoriti prisnost s glasačima. Tu će najviše izgubiti Milan Bandić koji je uvijek dominirao na terenu više nego u drugim komunikacijskim kanalima.
Bude li onemogućeno kretanje, outdoor, plakati i billboardi će biti puno manje korišteni. U toj pretpostavci će biti i puno manje vožnje autima, pa se isto tako očekuje pad slušanosti.
Zatvoreni kafići uzrokovali bi, kao što je to bilo u ožujku, veliki rast digitala i digitalnih kanala. Digital bi time dobio na važnosti te bi se sigurno povećala čitanost putem tih platformi. A i više će se novaca trošiti na digital općenito.
Televizija? Moguć je njen veliki povratak na scenu, jer gledanost tijekom izolacije raste.
Što to znači za kandidate i političke stranke?
Ovom bi situacijom dosta mogao profitirati Miroslav Škoro jer je tijekom predsjedničkih izbora njegova najveća snaga bila online prisutnost. Ova bi situacija mogla pozitivno utjecati i na vladajuću stranku, za sada komunikacijski skroz kontroliraju cijelu situaciju, a izvuku li ovu krizu bez kikseva, to bi mogao biti veliki korak naprijed.
U komunikacijskom se smislu tu najviše isprofilirao i ministar Vili Beroš, koji bi radi toga mogao biti i značajna figura na sljedećim izborima. Negativna stvar za HDZ mogla bi biti manjak skupova i samim time mogućnost dodatne mobilizacije birača.
Profitirati bi mogle i manje stranke, koje će s manjim budžetima definitivno moći napraviti puno toga budući da je online oglašavanje puno povoljnije. Tu je i Ivan Pernar koji ima veliki broj pratitelja na Facebooku, a sve je aktivniji i na YouTubeu.
Most je već počeo koristiti i Facebook live, a to je ono što je Miroslavu Škori donijelo najveći doseg na društvenim mrežama tijekom predsjedničkih izbora.
Bit će zanimljivo vidjeti i strategiju SDP-a, budući da je Milanovićev pobjednički tim uglavnom ostao uz njega. Kampanja SDP-a za EU izbore bila je poprilično loša i ponove li to, teško će ostvariti kvalitetan rezultat.
Za kraj, Juričan je svakako pokazao put. Profitirat će najviše oni koji budu kreirali kvalitetan i zanimljiv sadržaj. Oni koji žele ostvariti dobar rezultat na izborima, uz to, već sada moraju razmišljati o svojim potezima – jer izbori se u digitalnom dobu ne dobivaju u samo 2 mjeseca kampanje. To je na posljednjih nekoliko EU izbora pokazala i Ruža Tomašić, koja je konstantno aktivna na Facebooku i svakodnevno tamo vodi kampanje.
Hoćemo,elektronsko glasovanje....Ako se može škola izvoditi preko inter.gdje je problem.....