Propast Slavonije 3

Kako dalje? Mladima dajte državnu zemlju u najam i povoljne kredite

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
13.06.2010.,Slavonski Brod ,Hrvatska - Konjogojska manifestacija
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
Jan Marinac
Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL
15.07.2014., Bektez - Projekt Vecernjeg lista Zlata vrijedan. PPU Malnar u selu Bektez kod Kutjeva vlasnici su velikog broja mehanizacije za obradu zemlje. Stjepan Malnar.
11.06.2015.
u 21:10
Spas za žitnicu predlažu stručnjaci i poljoprivrednici
Pogledaj originalni članak

Ivica Malnar iz Bekteža, malog slavonskog sela u Zlatnoj dolini, najveći je poljoprivredni proizvođač u Požeško-slavonskoj županiji. Obrađuje 500 hektara vlastite zemlje, a njegova suvremena mehanizacija ore i sije na još 2500 hektara tuđe zemlje na kojoj se njegovi strojevi "sami otplaćuju".

– Govorim ljudima da njih petnaest radi i proizvodi kao ja sam. Traktor koji godišnje odradi manje od 700 sati nije rentabilan. Ali u glavama naših ljudi zadrugarstvo, nažalost, vuče na socijalizam i oni ga neće. Zato mislim da bi država trebala davati 20 posto potpore onima koji se udružuju – govori Malnar, predlažući zadrugarstvo kao jedan od modela spašavanja Slavonije, žitnice koja bi mogla prehraniti milijune ljudi.

Nije lavanda za Baranju

– Treba napraviti regionalizaciju i bilancu čega nam i koliko treba. Ne može se lavanda saditi u Baranji. Valja riješiti i pitanje navodnjavanja jer je suludo da Slavonija leži na tri velike rijeke – Dravi, Savi i Dunavu – a navodnjavanja nema pa trpimo štete od suše. Za obilnih padalina smo pak poplavljeni jer nisu očišćeni ili napravljeni odvodni kanali. Stalno se govori i o spajanju zelene i plave Hrvatske, a koliko hoteli s Jadrana kupuju mesa i mlijeka iz Slavonije, a koliko iz uvoza? – pita Malnar, uvjeren da nema političke volje koja bi prekinula potonuće Slavonije iz koje se iseljava sve više mladih obitelji.

– Kako bismo zaustavili trend starenja i izumiranja sela, moramo se potruditi da mlade usmjerimo prema poljoprivredi i agrarnom turizmu. Imamo savršenu priliku da iskoristimo sredstva iz EU – kaže Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika.

Ivica Malnar govori da se ta sredstva ne koriste dovoljno zato što slavonski seljaci zbog prezaduženosti zbog kupnje mehanizacije koja im nije trebala ne mogu ni kandidirati za sredstva iz fondova EU. Mladi imaju priliku ispraviti te pogreške:

– Jedan od glavnih aspekata moderne poljoprivrede je udruživanje i tome se moramo okrenuti. Teško je sam nastupati na tržištu EU, jer moderna poljoprivreda traži od proizvođača da bude menadžer. Država bi trebala osigurati mladima najam državne zemlje ili dostupnost zemlje raznim programima partnerstva. I banke bi trebale uskočiti povoljnijim kreditima – naglašava Marinac.

Preusmjeriti potpore

Stjepan Ribić, šef Razvojne agencije Slavonije i Baranje, smatra da je Slavoniji počinjena velika šteta kad su se određivale regije i kada je pripojena Zagrebu. Zagreb ima indeks razvijenosti od 185 posto, a Slavonija samo 24 posto. Kad bi Slavonija bila zasebna regija, Slavonci bi dobili puno veća sredstva, kaže Ribić.

– Za pravi, dugoročni izlazak iz te situacije potrebno je razviti znanja u cijelom sustavu obrazovanja, odnosno educirati one koji znanja prenose te one koji bi trebali tu izobrazbu poslije provoditi – savjetuje Goran Pajnić, izvršni direktor poljoprivrede u Agrokoru i predsjednik Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede HUP-a. Pajnić kao rješenje također predlaže zadrugarstvo, ulaganje u navodnjavanje i korištenje novca iz fondova EU. Važno je, kaže, i okrupniti posjede, povećati prerađivačke kapacitete i modernizirati OPG-ove.

– Moramo hitno preusmjeriti dobar dio potpora na oživljavanje i konkurentno osposobljavanje malih i srednjih gospodarstava. Treba im pomoći i paketom poreznih olakšica, jeftinih kredita i stručnih savjeta. No prije svega, državna administracija mora shvatiti da mora djelovati kao otvorena struktura na usluzi proizvođačima i građanima – kaže Branko Salaj, makroekonomist i član udruge OPG-a Život.

>> Crkvenac: Industriju je ugušio jak uvozni i interesni lobi. Ja to nisam uspio spriječiti

>> Hrvatska žitnica triput je temeljito uništena u posljednjih sto godina

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

JK
ja-kan
21:20 11.06.2015.

Evo što može spasiti Slavoniju. Osloboditi poljoprivrednu proizvodnju svih vrsta poreza i parafiskalnih nameta uz istovremeno ukidanje svih državnih potpora - tko radi profitira tko ne radi gladuje. Drugo smanjiti cijenu energenata (struje, plina) kao i vode. Treće osloboditi narod administrativne presije.

TH
thekurcula
10:51 12.06.2015.

Dobar deo razloga za očiglednu propast Slavonije, i teško stanje u Hrvatskoj, može se shvatiti i iz činjenice da VL objavljuje, evo već u trećem nastavku, mišljenja ozbiljnih ljudi o tome problemu a puk jedva da vidi ovu temu! Par komentara, i to je sve. Koga to interesuje? Dajte nam ćirilice u Vukovaru pa da se penimo 3 dana i ispišemo desetine stranica komentara. Dajte na "našu Ružu" da poziva na otvoreno etničko čišćenje preostalih Srba, i da joj ne zafali ni dlaka sa glave zbog toga. Eto, toga dajte svetini a koga briga za te nerazumljive teške teme. A dok je tako političke odluke će donositi zainteresovani politički lobiji i neće morati voditi računa o javnom mnjenju jer su te tema van interesa tog javnog mnjenja. Tako vam je kako vam, a to je tako zbog vas samih, a ne nekog drugog.

AN
Andremar
21:43 11.06.2015.

Neka gosn malnar kaže koliko plaća npr berače duhana. 120 kn gospodo a on zgrče milione.